U suvremenom potrošačkom društvu, u kojemu se resursi čine beskrajnima, a dostupnost raznolike hrane podrazumijeva, nerijetko nismo svjesni utjecaja bacanja hrane ne samo na borbu protiv siromaštva i gladi, već i na održivost života na Zemlji.

Svaki odbačeni komad kruha, voća ili povrća, neiskorišteni ostaci obroka iz restorana ili onih pripremljenih kod kuće, baš svaka neiskorištena namirnica predstavlja ne samo gubitak novca, već i prijetnju očuvanju ekosustava. Odbačena hrana ima značajan doprinos stvaranju stakleničkih plinova, čime negativno utječe na klimatske promjene.

Osim toga, prije nego što hrana uopće stigne do potrošača, prošla je kroz složen lanac proizvodnje i distribucije, a koji uključuje transport, skladištenje i ambalažu. Svaki od tih koraka generira emisije stakleničkih plinova. Kada hrana na kraju završi kao otpad, svi ti resursi postaju bespotrebno potrošeni.

Da je bacanje hrane ozbiljan problem sa značajnim ekološkim posljedicama na okoliš, resurse i klimatske promjene, najbolje ilustrira podatak UNEP-a: da je bačena hrana država, bila bi treći najveći izvor stakleničkih plinova, odmah iza Kine i SAD-a.

Čak 76 posto ukupno bačene hrane u zemlji stvaraju kućanstva

Alarmantan je podatak Eurostata o tome da godišnje u Hrvatskoj bacimo više od 280 tisuća tona hrane. Radi se o količini koja je, primjerice, veća nego ukupna količina koju u godinu dana proizvedemo u naše tri tvornice u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu. No još više zabrinjava podatak da čak 76 posto ukupno bačene hrane u zemlji stvaraju kućanstva. Uzimajući u obzir to da svaki peti Hrvat danas živi na rubu siromaštva, nevjerojatno je to da smo u dijelu količine otpada koji stvaraju kućanstva lošiji od prosjeka zemalja EU-a.

Slabo planiranje obroka

Istraživanje o navikama potrošača kada je riječ o bacanju hrane, a koje smo proveli sredinom godine, kao i mnoga druga istraživanja, pokazalo je da naši građani bacaju hranu jer loše planiraju - kako kupnju namirnica, tako i pripremu obroka. No dobra je vijest to da od svih uzročnika klimatskih promjena možda najlakše možemo riješiti upravo problem prehrambenog otpada, jer svatko od nas može utjecati na njegovo stvaranje.

Planiranje obroka i planska kupnja, biranje lokalnih i sezonskih proizvoda iz kratkih dobavnih lanaca te adekvatno čuvanje i smrzavanje namirnica aktivnosti su nužne za promjenu paradigme kada je riječ o našem odnosu prema hrani.

Edukacija je ključna

Upravo stoga smatram da su nužni edukacija i osvješćivanje građana o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene, korištenje resursa, degradaciju bioraznolikosti, održivost sustava proizvodnje i prerade, odnosno dostupnost hrane.

Primjerice, tek 40 posto građana prepoznaje razliku između oznaka 'Upotrijebiti do' i 'Najbolje upotrijebiti do', što dovodi do pogrešne interpretacije i nepotrebnog bacanja hrane.

Nadalje, čak četvrtina građana baca mliječne proizvode, najčešće mlijeko i jogurt, jer smatraju da se niti jedan mliječni proizvod ne bi trebao konzumirati nakon roka naznačenog na proizvodu, bez obzira o kojoj se od ovih dviju oznaka radi.

Svjesni koliko truda i resursa naši farmeri ulažu u proizvodnju mlijeka, a potom i mi sami kroz otkup mlijeka, preradu i proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću, ne možemo biti ravnodušni na to.

Projekt 'Hrana se ne baca'

U Dukatu dug niz godina radimo na smanjenju gubitaka i otpada od hrane neprekidnom optimizacijom procesa u cjelokupnom nabavnom lancu, diskontnom prodajom proizvoda i donacijom proizvoda s kraćim rokom trajanja.

Nedavno smo u Osijeku otvorili šesti Dukatov diskont u Hrvatskoj, a već petu godinu zaredom najveći smo donator hrane u domaćoj prehrambenoj industriji. Osim toga, Dukat je potpisnik Dobrovoljnog sporazuma o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane, čiji je cilj smanjenje otpada od hrane u Hrvatskoj za 30 posto do 2028. godine.

U rujnu ove godine naše smo aktivnosti nadogradili i edukativnim aspektom upravljanja otpadom od hrane predstavivši ambiciozan projekt 'Hrana se ne baca'.

Kroz niz aktivnosti, od edukacija građana i naših zaposlenika, preko za javnost besplatnih projekcija dokumentarnih materijala vezanih uz bacanje hrane, predstavljanja mrežnih stranica projekta s velikom količinom znanja www.HranaSeNebaca.hr, interaktivnih edukacija, kvizova i nagrađivanja građana, do suradnje sa školama i predstavljanja projekta na ambalaži naših proizvoda, nastojat ćemo motivirati i inspirirati građane na odgovoran odnos prema hrani i s ostalim dionicima doprinijeti smanjenju te vrste otpada u našim kućanstvima, kao i dobrobiti i održivom suživotu nas i planeta Zemlje.