Temperaturni vrhunci i grmljavinske oluje svaki nas dan iznova podsjećaju da su klimatske promjene naša realnost te su stoga nužne hrabre odluke i brze promjene za stvaranje održive budućnosti. Odgovore na te izazove znamo: usmjerimo se na smanjenje emisija ugljičnog dioksida i učinkovito korištenje energenata. I jedno od rješenja je nadohvat ruke: e-mobilnost. Zato nema razloga za nedjelovanje, a mi u Schneider Electricu spremni smo podijeliti svoju stručnost i udružiti se sa svima koji dijele našu viziju učinkovitog korištenja resursa za cjelokupan napredak.

Naime masovnom elektrifikacijom cestovnog prometa sigurno ćemo smanjiti emisije ugljičnog dioksida - brojke kažu da je taj sektor odgovoran za 24 posto svih globalnih emisija. No potpuna tranzicija na električna vozila ovisi o koordinaciji različitih dionika.

Brojne vlade diljem svijeta svojim odlukama žele povećati broj električnih vozila na prometnicama u sljedećim desetljećima. I, svakako, povećanje broja e-vozila sigurno je važan korak. No zamjena svih vozila koja pokreću dizelsko i benzinsko gorivo, od autobusa i kamiona do kombija i automobila, električnim vozilima samo je jedan od nužnih koraka u cijelom spletu hardverskih, softverskih i uslužnih 'kotačića' koji moraju ispravno funkcionirati za ostvarenje ciljeva e-mobilnosti, a povezani su s upravljanjem potrošnjom energije.

Stoga, da bismo što prije na prometnicima vidjeli znatno više električnih vozila, moramo odgovoriti na neka od važnih pitanja. Prvo od njih su punionice za električna vozila.

Gotovo polovica svih punionica nalazi se samo u dvije članice Europske unije, u Nizozemskoj i Njemačkoj, s oko 200 tisuća punionica. U Hrvatskoj ih ima nešto više od 1200, prema posljednjim podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA).

Toga su svjesni i donositelja odluka u Europskoj uniji, pa je Europski parlament sredinom srpnja donio nova pravila za više punionica uz prometnice. Zastupnici su postigli dogovor da se na svakih 60 kilometara duž osnovne mreže prometnica TEN-T do 2026. moraju ugraditi punionice za električne automobile minimalne izlazne snage od 400 kW, koja se do 2028. mora povećati na 600 kW, a donijeli su pravila i za autobuse i kamione s istim ciljem. Naime ta nova pravila dio su paketa 'Spremni za 55 %', odnosno plana Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990., a cilj im je dekarbonizacija prometa.

U Schneider Electricu imamo rješenja za takvo putovanje prema e-mobilnosti. Kao globalni lider u digitalnoj transformaciji i automatizaciji upravljanja potrošnjom energije, cilj nam je ubrzati put prema održivosti. Za korisnike u rezidencijalnom i segmentu zgradarstva razvijamo i nudimo rješenja za punjenje električnih vozila, a ona su prvenstveno sigurna i pouzdana, omogućavaju upravljanje opterećenjem snage punjenja te se ugrađuju na postojeću ili pak novu infrastrukturu.

Europska unija je među liderima po prodaji novih e-vozila, broju punionica i regulativi, no dalek je put do cjelovitog ekosustava i infrastrukture za e-mobilnost. Punionice pored prometnica samo su jedno od otvorenih pitanja. Kako će ponašanje vozača električnih vozila utjecati na lokacije postavljanja punionica, naročito ako mislimo na zgrade, bilo da su privatne, poslovne ili javne? Možemo li povezati koncept korištenja održivih izvora energije između zgrade, vozila i elektroenergetske mreže?

Za povećanje broja e-vozila na prometnicama iznimno je važno kako će ponašanje vozača utjecati na korištenje električne energije u zgradama jer je izvjesno to da vozači neće ići samo u e-punionice pored prometnica, kako je to bilo do sada. Oni žele svoja e-vozila puniti na svojim najčešćim destinacijama, bilo da je to zgrada u kojoj im je radno mjesto, trgovački centar, kino, restoran ili teretana u koju su svratili nakon radnog vremena ili u konačnici dom, u kojem se električno vozilo puni tijekom noći.

Analitička kuća McKinsey predviđa da će u zgradama diljem svijeta do 2030. biti 55 milijuna novih punionica i trošit će 525 TWh električne energije godišnje. To je okvirna godišnja potrošnja struje u cijeloj Njemačkoj. I iznimno velika potrošnja! Komercijalne i privatne zgrade trebat će 40 posto više električne energije samo da bi ispunile potrebe očekivanog broja električnih vozila u upotrebi.

Što to znači za zgrade i elektroenergetski sustav, možemo si predočiti ako zamislimo jutarnju rutinu prosječne poslovne zgrade: sustavi za rashlađivanje počinju s radom neposredno prije dolaska zaposlenika koji svi, u više-manje slično vrijeme, pale svjetla, računala, aparate za kavu i svu ostalu opremu koja troši struju. U tom trenutku potrošnja električne energije u zgradi naglo skače. Ali ako na sve to dodamo nekoliko desetaka električnih vozila uključenih na punionice u istoj toj zgradi – potrošnja će uzletjeti.

Vlasnici zgrada stoga su pred velikim izazovima jer upravljanje takvom potrošnjom nije jednostavan zadatak. Naime zgrade s naglim skokovima u potrošnji najčešće se moraju suočiti sa znatno višim troškovima električne energije kod svog distributera, a i takvi skokovi dovode u opasnost cijeli sustav napajanja i moguće prekide isporuke. Istovremeno, elektroenergetski sustav koji se suočava s nebrojeno puno zgrada s naglim skokovima u potrošnji također mora osposobiti svoju mrežu za balansiranje ponude i potražnje na zadovoljstvo svojih korisnika. Zato su nužne strategije i ulaganja u električnu mrežu koja će učinkovito distribuirati struju do punionica, a i preuzimati energiju iz obnovljivih izvora kako bi se e-vozila napajala čistom energijom. Sve u svemu, McKinsey predviđa da bi izgradnja infrastrukture za punjenje električnih vozila mogla kumulativno koštati više od 240 milijardi eura do 2030. godine.

Praksa pokazuje da rješenja već postoje. Zgrade mogu primijeniti digitalna rješenja i kontrolni sustav kako bi se izbjegli problemi koje donosi vršna potražnja. Primjerice, sustav se modelira tako da se svako vozilo ne puni istovremeno, već umjetna inteligencija u stvarnom vremenu koordinira punjenja vozila na punjačima na temelju zadanih varijabli, bilo da su to troškovi energije u tom trenutku, potražnja iz drugih dijelova zgrade, potrebe punjenja svakog pojedinačnog vozila i prediktivno modeliranje ispunjenja svih potreba.

Tehnologija ima odgovore: od korištenja obnovljivih izvora energije, pametnog punjenja, upravljanja potrošnjom, proizvodnjom i pohranom energije do u konačnici povezivanja zgrada i potrošača s električnom mrežom. Integracija tog sustava čini okosnicu infrastrukture za punjenje e-vozila, a zgrade su njezin važan dio.

Izazovi su veliki, ali realnost s klimatskim promjenama i zadanim ciljevima treba motivirati donositelje odluka, upravitelje zgrada, kao i sve nas, na investicije u digitalna rješenja za upravljanje potrošnjom, energetsku učinkovitost te održivost. U Schneider Electricu pet posto prihoda godišnje ulažemo u istraživanje i razvoj, stoga su u našem fokusu i inovacije u punionice te hardverska i softverska rješenja za e-mobilnost. Jednako tako, imamo tehnološka rješenja za sigurne i pouzdane energetske sustave kojima se rješavaju izazovi balansiranja i optimizacije potrošnje u zgradama.

U konačnici, energetska učinkovitost omogućava ispunjavanje ciljeva ugljične neutralnosti, bez obzira o kojoj se industriji radi, a e-mobilnost i zgradarstvo su sigurno rješivi prioriteti jer su na stolu već postojeći proizvodi i sustavi koje treba primijeniti u praksi.