Predsjednici te glavni izvršni direktori (CEO) najvećih, najmoćnijih i najpropulzivnijih hrvatskih kompanija na tportalu pišu o svojim poslovima, poteškoćama, prilikama i promašajima, ali i o svim temama koje smatraju bitnima. Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke dao nam je svoje gospodarske prognoze za 2024. te elaborira kako bilježimo povoljna ekonomska kretanja - ako želimo da ona takva i ostanu, iako je pred nama izborna godina, reforme ne smiju stati
Protekla je godina ponajprije obilježena ulaskom Hrvatske u eurozonu i tzv. Schengenski prostor. Radi se o realizaciji dva vrlo važna strateška cilja za našu zemlju, koji srednjoročno i dugoročno donose mnogobrojne pozitivne multiplikativne učinke, od kojih se jedan vrlo jasno mogao vidjeti već sada.
Naime, veliki izazov u 2023. godini predstavljao je rastući trend kamatnih stopa u eurozoni, s izraženijim transmisijskim efektom na aktivnoj strani, posebice u segmentu poslovanja s gospodarstvom. Međutim, zbog pozitivnih učinaka uvođenja eura, kao i visoke razine likvidnosti bankarskog sustava, taj je rast kod nas bio puno blaži u usporedbi s većinom drugih EU zemalja, posebice s onima koje se nalaze izvan eurozone.
Hrvatska se trenutačno nalazi u skupini zemalja unutar EU s usporedivo nižim troškovima financiranja, što ranije nije bio slučaj. Uz to, naši građani imaju razmjerno veći udio fiksiranih kamatnih stopa u usporedbi s drugim EU zemljama, kako u segmentu gotovinskih kredita, tako i u sve većoj mjeri kod stambenih, a što znači i manju razinu financijske ranjivosti.
Sudeći prema trenutačnim pokazateljima, eurozona bi trebala izbjeći recesiju u 2023. godini, uz očekivanu skromnu stopu rasta od oko 0,5 posto te naglašenu neizvjesnost kada govorimo o izgledima za 2024., odnosno zadržavanje skromne dinamike rasta gospodarstava EU.
Rast BDP-a među najvećima u Europi
S druge strane, veseli činjenica da u takvim okolnostima Hrvatska bilježi relativno povoljna ekonomska kretanja. Realni rast BDP-a u Hrvatskoj i ove će godine biti među najvećima u EU, nakon što je u prošloj godini zauzeo drugo mjesto, odmah iza Malte.
Osim spomenutog uvođenja eura i ulaska u Schengen, razlog tome je ponajprije struktura hrvatske ekonomije, koja je orijentirana uslužnoj sferi i segmentu malog i srednjeg poduzetništva, bez velikih industrijskih klastera i uz geografsku bliskost s glavnim tržištima EU, što u trenutačnim međunarodnim okolnostima predstavlja prednost.
Svakako treba spomenuti i značajan priljev sredstava iz EU fondova u infrastrukturne i druge projekte za jačanje gospodarstva, fiskalnu ravnotežu te stabilan i visoko kapitaliziran bankovni sustav, koji može pratiti sve kvalitetne poslovne projekte te potrebe građana. Zbog kvalitetne makroekonomske i fiskalne pozicije, kreditni rejting Hrvatske je poboljšan, i to u više navrata, što je vrlo rijetka pojava u trenutačnom međunarodnom okruženju.
Shodno tome, optimisti ostajemo i kada govorimo o 2024. godini. Domaća komponenta rasta ostaje podržana snažnim tržištem rada te rastom realnih primanja građana, dok na strani investicija u nadolazećem razdoblju i dalje svjedočimo znatnom potencijalu EU fondova. Izvozna komponenta rasta reflektirat će u velikoj mjeri spomenuta gospodarska kretanja unutar EU, a što trenutačno vidimo i kao glavnu nepoznanicu, odnosno rizik za 2024. Turizam, nakon normalizacije nakon pandemije, i dalje vidimo kao važan čimbenik rasta, ali u ipak izgledno manjem obujmu. Da rezimiramo, ove i iduće godine vidimo stopu rasta oko 2,5 posto te stoga i nastavak trenda bržeg rasta od prosjeka EU, odnosno nastavak procesa konvergencije.
Reforme treba ubrzati
Neovisno o tome što je iduća godina izborna, strukturne reforme ne bi trebale stati ili usporiti, već je potrebno dodatno potaknuti njihovu dinamiku. Unatoč svemu, Hrvatska i dalje zauzima samo prosječno mjesto na rang-listama konkurentnosti, kao npr. Doing business, i tu sigurno ima prostora za napredak. Upravo to će posebno postati važno kako će financiranje iz europskih fondova postupno usporavati prema kraju desetljeća. Radi se, naravno, o dugoročnom procesu, koji ne smije više biti odgađan. Također, ne treba zaboraviti niti potrebu daljnjeg jačanja pravne sigurnosti za domaće i strane investitore.
Na kraju, pozicija Erste banke na hrvatskom tržištu čvrsta je i stabilna. Imamo lidersko mjesto u brojnim segmentima poslovanja, najvišu ocjenu bonitetnih kuća (A-, Fitch Ratings, 2023) među bankama i drugim tvrtkama na domaćem tržištu, a osvojili smo i ukupno devetu Zlatnu kunu za najuspješniju hrvatsku banku. Snažna i stabilna kapitalna pozicija, visoka razina likvidnosti, vrlo visok stupanj povjerenja klijenata, kao i pripadnost jakoj matičnoj grupaciji koja regiju srednje i istočne Europe vidi kao svoje temeljno tržište, u fokus našeg poslovanja stavlja efikasnost, inovativnost i težnju prema izvrsnosti, kojima želimo dati doprinos rastu i razvoju hrvatskog gospodarstva, potičući i promičući prosperitet svakog našeg zaposlenika, klijenta te hrvatskog društva u cjelini.