Unutarstranačka demokracija

U politološkoj literaturi nema jasnoga stava bi li stranke trebale biti demokratski ustrojene, bi li 'mala demokracija', ona unutarnja, trebala odražavati i podržavati onu 'veliku', izvanjsku. Prije nekoliko godina je studija o unutarstranačkoj demokraciji u Hrvatskoj (Goran Čular, Dario Nikić Čakar i Višeslav Raos) pokazala kako usprkos tome što su stranke uvelike prešle na model izravnog izbora vodstva stranke glasovanjem cjelokupnog članstva i toga da istaknuti članovi stranaka u istraživačkim intervjuima izražavaju želju za većom razinom unutarstranačke demokracije, u stvarnosti postoji izrazita nemoć običnih članova. Osim što je dio običnih članova relativno pasivan i nezainteresiran, stranke nemaju učinkovite mehanizme upravljanja unutarnjim sukobima, a u stranačkim sudovima časti sjede osobe koje već obnašaju druge stranačke dužnosti, što ih dovodi u sukob interesa.

Premda su pojedine stranke, poput SDP-a, predvidjele formiranje formalnih frakcija, u praksi prijepori oko sadržajnih pitanja često završe odlaskom ili isključenjem manjinske frakcije. Također, u stvarnosti u hrvatskim strankama pretežu osobni sukobi (oko moći i pozicija), koje se pak naknadno u javnosti i pred širim članstvom pokušava prikazati kao ideološka razmimoilaženja. Trenutne unutarstranačke procese u trima strankama valja, dakle, trezveno promatrati uzimajući u obzir navedene karakteristike unutarnjeg funkcioniranja stranaka.

Ispadanje iz fokusa

Fokus je napustio zastupnik Dario Zurovec, inače svetonedeljski gradonačelnik, a za njim su otišli i dugoselski gradonačelnik Nenad Panian te načelnik Križa Marko Magdić. Osim što se time stranka raskolila, time ova liberalna opcija i ispada iz Sabora. Pitanje suradnje s HDZ-om i u prošlosti i sada nametalo kao potencijalni razlog razlaza Zurovca i predsjednika stranke Davora Nađija. Zurovec je otklonio mogućnost priklanjanja saborskoj većini, no Nađi je ustvrdio da je upravo Zurovec mimo želje stranke dogovarao suradnju s HDZ-om te da mu, nakon što nije naišao na podršku vlastite županijske organizacije za smjenu vodstva stranke i takav zaokret, nije preostalo ništa drugo nego da on i istomišljenici napuste Fokus. Zurovec i suradnici uporno negiraju kontakte prema Plenkoviću, a Nađi za svog nasljednika promiče Gabrijela Deaka, koji je pak u Svetoj Nedelji Zurovčev zamjenik. Hoće li bivši fokusovci i dalje odbijati suradnju s HDZ-om i nakon lokalnih izbora, nije još sasvim jasno.

Domovinski životopisi

Domovinski pokret nalazi se usred procesa izbora novog vodstva koji se uvelike pretvorio u otvoreno pucanje stranke po šavovima, s Ivanom Penavom na jednoj strani te Marijom Radićem na drugoj. Koja će struja naposljetku prevagnuti, nije do kraja jasno, no poduzetnička struja predvođena Radićem naposljetku bi mogla biti podatnija za daljnju suradnju s HDZ-om. Teško je povjerovati da će nakon ovako žustre unutarstranačke kampanje u ovoj još relativno mladoj stranci i dalje biti mjesta za obojicu. Inače, vukovarski gradonačelnik i dalje nije ugasio stranku, nazvanu po sebi, koju je svojedobno bio registrirao za potrebe lokalnih izbora. Indikativno je da su u prvi plan međusobnih optužbi i obračuna izletjele upravo one stvari oko kojih su se domovinci bili mobilizirali i na temelju kojih su napadali političke protivnike. Tu se prije svega radi o pitanjima ratnog puta, ali i kotiranja i ponašanja na sceni udruga civilnog društva proizašlih iz Domovinskog rata. Kako god ovi unutarstranački izbori završili, mlađi koalicijski partner u vladi bit će bitno oslabljen, saborski klub najvjerojatnije raskoljen, a cijela stranka nakon lokalnih izbora vrlo vjerojatno dodatno urušena.

U sjeni Pantovčaka

SDP-ovci novo vodstvo biraju sredinom rujna. Uz favorita, sadašnjeg potpredsjednika saborskog kluba, Sinišu Hajdaša Dončića, u utrku su ušli veteran Ranko Ostojić, nekadašnji ministar Mirando Mrsić, gradonačenik Makarske Zoran Paunović, Mladen Kešer, načelnik Kalnika te Sanja Major, koja se ističe kritikom ne samo vodstva stranke, već i odnosa prema Milanovićevoj pseudokandidaturi na proteklim parlamentarnim izborima. Hajdaš Dončić ustvari je kandidat kontinuiteta, budući da je blizak predsjedniku republike te je podržavao njegov osebujni manevar na izborima. Ostojiću je ovo vrlo vjerojatno tek labuđi pjev. Kešer se ističe kao izrazito imućan dužnosnik, s bogatim nekretninskim fondom. Svojom izjavom da će znati stvoriti za druge jer je znao za sebe podsjeća na Keruma iz najboljih dana. Uz to, ovaj kandidat je kritizirao slabost sadašnjeg vodstva stranke kako razlog Milanovićevog 'sedlanja konja', no nije problematizirao samu kandidaturu.

Major je jedina stavila kartu na predstavljanje onog dijela članstva i pristaša koji su predsjednikov potez smatrali lošim i neprikladnim. Predstavila je i program koji bi trebao biti korak u smjeru klasične socijaldemokracije, a otklon od trećeputaške politike kakvu SDP predstavlja već godinama. Međutim, šanse si je umanjila time što je personalizirala kandidaturu na način da ju je predstavila kao motiviranu izbjegavanjem toga da Hajdaš Dončić bude jedini kandidat.

U konačnici, Hajdaš Dončić je vrlo vjerojatno do sasvim sigurno novi šef SDP-a, a stranka će krajem godine podržati Milanovićevu kandidaturu za reizbor. Pa ipak, još na parlamentarnim izborima vidjelo se da je ta stranka pokušala programom uspostaviti poveznicu s klasičnim socijaldemokratskim temama, poput proaktivne stambene politike te time pratiti trend ulijevo koji vidimo i kod Scholzovog SPD-a i Starmerovih laburista.

Međutim, hoće li novo vodstvo i dalje biti u sjeni Pantovčaka, kako će Iblerov trg u budućnosti surađivati sa zagrebačkom organizacijom te kako će se postaviti na lokalnim izborima prema Tomaševiću, pitanja su na koja ovaj unutarstranački izborni proces neće pružiti jasan odgovor.