Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ima uistinu izvrstan posao i puno toga vidi u najljepšem svjetlu. Svoj je posljednji državnički posjet imala u Zagrebu, u gradu u kojem inače živi. Na tom je zahtjevnom putovanju vidjela štošta što obično nije u prigodi vidjeti, a svom se ljubaznom domaćinu, zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću jedino požalila na jednoličnost boja novih pročelja na zgradama.

Naime, po predsjedničinom je mišljenju previše sivih i smeđih nijansa. Ona je za slikovitija pročelja, a opet ne prešarena. Uz ove dobrohotne restauratorsko-kolorističke sugestije hrvatska je predsjednica osobito pohvalila socijalnu osjetljivost čelništva Zagreba u kojem, tvrdi ona, nema beskućnika jer grad o njima, u odnosu na druge europske metropole, itekako skrbi. O pravoj vojsci siromašnih stanovnika Zagreba i cijele Hrvatske koji svakodnevno pretražuju kante za otpatke nije rekla ništa. Možda će do njezina sljedećeg službenog putovanja u Zagreb i oni biti adekvatno zbrinuti, a do tada bi diljem grada trebale zasjati i raznobojnije fasade. Ipak, ne i prešarene.

Hoće li se predsjedničino novo višesatno službeno putovanje u Zagreb od brdovitog Pantovčaka preko vegetacijom bujnog Zrinjevca i nabujale Save do ravničarskog Novog Zagreba i natrag upriličiti u njezinu drugom mandatu, znat ćemo dogodine u ovo vrijeme. Naime, u veljači će 2020. svečanu prisegu koju predsjednik Republike Hrvatske polaže obvezujući se na vjernost Ustavu, pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske položiti ili aktualna šefica države ili netko od njezinih izazivačica i izazivača na izborima.

Iako Kolinda Grabar Kitarović još uvijek nije potvrdila svoj ulazak u novu utrku na predsjedničkim izborima, malo je vjerojatno da se to neće dogoditi. I dok prema aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja otprilike dvije petine birača podržava sadašnju predsjednicu u nastavku obnašanja njezine dužnosti, oni koji joj nisu skloni dati svoj glas njezin mandat smatraju ili osobno sve zabavnijim ili politički u cijelosti promašenim.

Uvod u obračun?

Da predsjednica Republike uistinu posjeduje nezanemarivi zabavljački dar pokazala je prošlog ljeta na Svjetskom nogometnom prvenstvu izvodeći, među političarima, rijetko viđeni navijački šou, dok se posljednjim izjavama poput izbora boja za zagrebačka pročelja i negativnog nasljeđa iz Austro-Ugarske, malo-pomalo pretvara u autentičnu političku stand-up komičarku, doduše ne svojom voljom. Ova strana javnih nastupa Kolinde Grabar Kitarović očito ne zabavlja njezinu moguću suparnicu na predsjedničkim izborima Daliju Orešković, predsjednicu novoosnovane političke stranke Start, koja je izjavila da cjelokupni mandat Kolinde Grabar Kitarović smatra promašenim razdobljem koje je degradiralo i funkciju i ulogu predsjednika države. Otkako nije uspjela izboriti novi mandat na mjestu predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i – otkako se odlučila aktivno uključiti u politički život, Dalija Orešković među svim imenima u hrvatskoj politici najčešće proziva upravo šeficu države. Zamjera joj, kako kaže, niz gafova, loših poruka i propuštanja očitovanja o bitnim problemima u društvu pri čemu ne može zamisliti goru kandidatkinju za čelno mjesto u državi. Ne zvuči li sve ovo kao uvod u obračun?

Onaj politički, dakako. Nema dvojbe da je Dalija Orešković uspjela zaokupiti pažnju dijela biračkog tijela koje Kolindu Grabar Kitarović na čelu države i HDZ na čelu Vlade i parlamenta želi zamijeniti na izborima posve drukčijom politikom i političarima. Osnovan prije nekoliko tjedana Start u recentnom mjesečnom istraživanju političkih preferencija u Hrvatskoj CRO Demoskop za RTL bilježi inicijalnu izbornu podršku 4,6% ispitanika, dok je Dalija Orešković s 5,6% podrške peta na ljestvici najpozitivnijih političkih osoba u zemlji. Napokon, da se predsjednički izbori održavaju sada predsjednica Starta osvojila bi u prvom krugu izbora treće mjesto. Za nju bi glasovalo 12,3% ispitanika, dok su s podrškom od 37% te 19,6% ispitanih vodeći kandidati Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović. Za novu političku stranku, a osobito za njezinu predsjednicu ovo su veoma ohrabrujući rezultati. No, u politici ne vrijedi izreka 'po jutru se dan poznaje'. Poglavito ne za izborni dan. Do uspjeha na njemu vodi dug put sinergije ideja, programa, organizacije, taktike i prepoznatljivih imena.

Dalija Orešković je zasad najjača u ovom posljednjem i to je najvećim dijelom njezina zasluga. Pritom joj je pomogao kolaps dosadašnjih oporbenih stranaka u Hrvatskoj na čelu s SDP-om te stalan interes medija i biračkog tijela za novom alternativom postojećoj vlasti s obzirom na to da je potpuno jasno koliko su uz SDP politički deficitarni i Živi zid te Most nezavisnih lista. Uz promociju sebe kao profesionalno ozbiljnog aktera na političkoj sceni baštineći pragmatično iskorištenu poziciju predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, poglavito kroz demisiju Tomislava Karamarka, Dalija Orešković uspjela se nametnuti i kroz jasno artikuliranje svoga političkog svjetonazora čije su koordinate lijevo-liberalno. Usto, djeluje i odlučno u trasiranju političkih i društvenih promjena za koje se zalaže tako da ju je lako raspoznati u odnosu na, primjerice, samouništeni SDP s najgorim vodstvom i njegovim oponentima otkako stranka postoji, Živi zid uz koji se veže netransparentna uporaba novca i vitamina C te Most nezavisnih lista koji je danas sve teže razlikovati od Hrasta.

Nova stranačka imena - pod hitno

Međutim, da bi Start bio nešto više od dobrog starta u ispitivanjima javnog mnijenja i percepciji sklonog biračkog tijela, Dalija Orešković politiku treba shvatiti ne kao vendetu, nego kao zahtjevan i sktrukturiran posao u kojoj sreća prati ne samo hrabre nego i pripremljene. Zasad se ništa detaljnije ne zna o programu nove stranke, osobito ne o gospodarskom programu, a da se o drugim javnim politikama Starta niti ne govori. Osim predsjednice stranka treba što prije promovirati druga imena jer će se u suprotnom ponoviti slučajevi ORaH-a i laburista te što sustavnije krenuti u izgradnju stranačke infrastrukture u zemlji.

Odluka o izlasku na prijevremene izbore za članove Županijske skupštine Ličko-senjske županije kao HDZ-ove izborne utvrde 10. ožujka istodobno je i odgovorna i riskantna te će svaki sljedeći rezultat Starta biti samo bolji. Osobito na europskim izborima na kojima bi Start slobodno mogao koalirati sa sebi sličnim opcijama, poput stranke Pametno vodeći računa o agregiranju ideja, ljudi i glasova. Osvoji li na tim izborima mandat sama Dalija Orešković za daljnji će uspjeh trebati učiniti sve ono što svojedobno nije Mirela Holy s ORaH-om. To znači otići u Europski parlament te se u slučaju dobivanja mandata u Hrvatskoj vratiti u zemlju. S obzirom na to da djelovanje upravo predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović ističe kao jedan od ključnih problema hrvatske politike, Dalija Orešković najviše će učiniti za ono što želi napraviti u politici kandidirajući se na predsjedničkim izborima. S političarkom koju kritizira sučelit će se izravno, a takvo što birači najviše cijene. Kao što je većina birača podržala namjeru Kolinde Grabar Kitarović da se suprotstavi tada favoriziranom Ivi Josipoviću. Mirela Holy propustila je te izbore i torpedirala vlastitu karijeru i stranku te obasjala put Ivanu Viliboru Sinčiću i Živom zidu.

Ostvari li na sljedećim predsjedničkim izborima dobar rezultat poput ulaska u drugi krug, što nije nemoguće, Dalija Orešković pomoći će i svojoj stranci i svojim političkim idejama na parlamentarnim izborima. U suprotnom Milan Bandić može početi birati raznolike boje za zagrebačke fasade. Za predsjednicu.