''Lisinski srijedom' otvara vrata širokom spektru glazbenih doživljaja - od jazza i bluesa do world musica, alternativnog rocka, crossovera, pa čak i elektronike i glazbene improvizacije', stoji u opisu novog glazbenog programa Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Sljedeće će srijede u suradnji s Emirom Fulurijom i njegovim Izvorištima Lisinski vidjeti nastup Adama Semijalca, čovjeka prisutnog na našoj kantautorskoj sceni već dva desetljeća, a on će izvesti pjesme sa svog hvaljenog albuma 'Ode dite' uz pratnju zadarskog ženskog zbora Fige. Otvaranje vrata Lisinskog alternativnoj sceni bio je povod da kratko popričamo s Fulurijom o tome kako je došlo do ove zanimljive suradnje, što nam sve priprema, što je world music, može li se živjeti od organizacije koncerata i kakvo je stanje na našoj alternativnoj sceni.

Povod ovom razgovoru prvi je u, nadam se, dugom nizu koncerata koje pripremate u Lisinskom. Kako je došlo do te suradnje?

Ravnateljica Lisinskog Nina Čalopek odmah je po preuzimanju funkcije najavila otvaranje te kulturne ustanove za nove programe koji se u njoj do sada nisu odvijali. Ona je pokrenula platformu 'Lisinski srijedom', u sklopu koje će se razvijati ti novi programi, a zahvaljujući činjenici da sam već godinama prisutan na domaćoj world music sceni, pozvala me na razgovor pa smo dogovorili suradnju. Organiziramo koncerte u suradnji Lisinskog i Izvorišta, mojeg obrta koji je nastao iz radijske emisije 'Izvorišta', koja se emitira od 2011., i kao nastavak onoga što sam pod imenom Vrelo zvuka radio svih ovih godina u Močvari. Moram naglasiti da nisam odustao od Vrela zvuka, naprotiv s tim programom ambiciozno idemo ove godine, a ulazak u Lisinski neka je nova priča i čast mi je da kreiram ovaj projekt u ovakvoj koprodukciji.

Zajedno dogovaramo smjer u kojem želimo da ide ova suradnja, a svi uključeni željeli su da upravo Adam Semijalac otvori ovaj program. Njegov album 'Ode dite' je, po meni, najbolji hrvatski album prošle godine, a jako je važan jer je Adam, kao blues glazbenik, dao tradiciji neko novo čitanje - uzeo je njene motive te ih ukomponirao u autorski materijal. Taj album je težak i dirljiv, jako emotivan i bit će zanimljivo kako će to on u pratnji djevojaka iz Figa izvesti uživo.

Što nas sve čeka ove godine?

Kada smo dogovarali suradnju, trebalo je sve početi ove jeseni, ali nam se ukazala prilika da odradimo, možemo ga tako nazvati, uvodni koncert, a to je ovaj Adamov. Već sada imamo dogovorenih šest datuma za nastavak ovog projekta u sljedećoj sezoni Lisinskog. Umjetnici za prva tri koncerta već su poznati - 2. listopada dolazi nam Damir Imamović, 13. studenog talijanska pjevačica Maria Mazzotta, a 11. prosinca grupa Veja. Odabrao sam izvođače koji su svirali u sklopu Vrela zvuka, neki od njih i na dosta drugih mjesta u Zagrebu, a mislim da su svojom kvalitetom zaslužili koncerte u Lisinskom, u fenomenalnim uvjetima koje ima ta dvorana.

Što se tiče koncerata za 2025. godinu, imena još nisu definirana, ali za ta tri koncerta odabrat ćemo izvođače koji do sada nisu nastupili u Hrvatskoj, a imam i ideju za posebnu produkciju koncerta koji bi bio jedinstven, odnosno dogodio bi se samo u Lisinskom i vjerojatno nikad više nigdje. Ideja je puno, želja za realizacijom je tu i vjerujem da će cijeli program svima biti itekako zanimljiv.

Nekad ste bili dio glazbenog portala pot lista, a zadnjih godina vodite radijsku emisiju Izvorišta i njihovu koncertnu ekstenziju Vrelo zvuka. Kako biste definirali glazbu koja čini ta dva projekta?

Mogli smo cijeli tekst samo o tome. U Hrvatskoj se upotrebljava pojam etno, ali ne i puno u svijetu, u kojem se pak dugo godina uglavnom koristio world music. Meni se taj pojam dosta sviđa jer dobro obuhvaća svu ovu muziku koja je nastala iz tradicije, bilo korištenjem tradicijskih pjesama i melodija, bilo samo motiva ili instrumenata. No posljednjih godina se u zapadnim medijima taj pojam prestao koristiti jer su u postkolonijalističkim zemljama počeli imati osjećaj krivnje da se njime getoizira sva ona glazba koja nije 'zapadna'. Razumijem što žele reći iako ja to nisam tako doživljavao - po meni je world music i anglosaksonski folk ili cajun muzika iz New Orleansa. Dodatni argument je činjenica da je world music zamijenjen izrazom global sound, pa ne vidim neku razliku u tome. Najtočniji i najbolji bio bi izraz folk, ali on kod nas ima negativnu konotaciju, a u svijetu se dosta veže uz spomenuti anglosaksonski folk.

Sva ova zbrka s pojmovima je problem glazbenicima koji sada ne znaju kako 'etiketirati' svoju muziku. Iako su etikete u glazbi nepotrebne, jer u osnovi postoji samo dobra i loša glazba, ipak su potrebne kada ideš prodati ono što radiš.

Je li sve nabrojeno samo skup hobi ili se može i nešto zaraditi?

Meni je trenutno samo hobi. Radim kao novinar u Sportskim novostima i sve ovo što radim u glazbi radim u svoje slobodno vrijeme. Postoje honorari za svaki koncert, ali oni su uglavnom simbolični, tek se s vremena na vrijeme pojavi neki konkretniji. No može se zaraditi s pravim projektima i ako dobiješ pravu priliku. Ne mislim da to može biti neko bogatstvo, barem ne u muzici koju ja volim, ali moglo bi se u teoriji živjeti od toga. Hoće li teorija u mom slučaju postati praksa, vidjet ćemo u budućnosti. Za sada je hobi.

Kako biste ocijenili stanje na našoj alternativnoj sceni?

Odgovorno tvrdim da scena u Hrvatskoj nikada nije bila bolja. Ne govorim tu o world musicu, nego sceni generalno. Pojavljuje se velik broj mladih izvođača, oni stariji i dalje nastupaju, a dovoljno o svemu govori da je u zadnja dva mjeseca u Zagrebu sigurno održano 20-ak, ako ne i više koncerata domaćih 'alternativnih' (što god ta riječ značila) izvođača koji su prodali više od 200-300 ulaznica. Možda su te brojke smiješne za sve one koji glazbu doživljavaju isključivo kroz koncerte u Areni ili slične, ali to su velike stvari za scenu. Iz toga se rađa sve. Problem je nedostatak klubova, posebno izvan Zagreba, ali i u njemu. Klubovi su temelj scene, o njihovom životu sve ovisi. Festivali i sve ostalo samo su nadogradnja.

Što se world music scene u Hrvatskoj tiče, samo ću spomenuti da smo za potrebe sudjelovanja na festivalu Womex 2022. godine napravili knjižicu - vodič s čak 40 domaćih izvođača koji koketiraju i igraju se tradicijskim elementima na ovaj ili onaj način. Scena je jaka, nažalost malo naših izvođača nastupa vani, ali i to se polako mijenja.