'Dom hrvatskih likovnih umjetnika jedan je od najvažnijih arhitektonskih projekata kipara i arhitekta Ivana Meštrovića, koji ga je ostvario s grupom suradnika (Harold Bilinić, Lavoslav Horvat, Zvonimir Kavurić, Nikola Molnar i Ivan Zemljak, te Drago Ibler i Lavoslav Kalda kao konzultanti). Izgradnja je trajala od 1934. do 1938. godine i od otvorenja, do danas, neovisno o različitim prenamjenama, Meštrovićev paviljon predstavlja jednu od najmarkantnijih točaka grada Zagreba, koje definira i okolni prostor', navodi se u apelu od 3. svibnja koji potpisuju ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir i predsjednica Stručnog vijeća Maja Šeparović Palada.

U njemu se dodaje kako je 'bitan dio arhitektonskog identiteta građevine' materijal - brački kamen.

'Ukupno je u zgradu ugrađeno 2540 tona kamena. Materijali, kamen, ali i stakleni valjci korišteni u kupoli, te drugi materijali koje je Meštrović pomno i promišljeno odabirao, kao i sama forma građevine, pridonose njezinoj specifičnosti i posebnosti, s kojom se ističe u ovom dijelu Europe', navodi se i dodaje kako u smislu poštivanja cjelovitosti izvorne ideje Ivana Meštrovića oštećene dijelove stuba, stepeništa i obruba Paviljona treba zamijeniti istim materijalom, kako bi se postigla ujednačenost izgleda i autentičnost cjeline. 

'Uporaba drugih materijala i intervencija neumitno će narušiti ovaj iznimno važan primjer hrvatske i svjetske moderne arhitekture', upozoravaju iz Muzeja Ivana Meštrovića. Dodaju i da je radovima koji se trenutno izvode 'teško oštećen spomenik kulture' i da je povrijeđen članak 74. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara za što je određena novčana kazna u iznosu od 50 tisuća do 500 tisuća kuna.

Očigledno nezakonite radnje

'Dom je vlasništvo Republike Hrvatske, a investitor radova je grad Zagreb. Nije nam poznato postoji li između RH i grada Zagreba ugovor o reguliranju međusobnih odnosa, prava i obveza. Prema natpisu na ploči na gradilištu radi se o uređenju javnih i zelenih površina, a uz to se izvode radovi na građevini. Za to nije navedena građevinska dozvola, nego potvrda Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode od 20. 4. 2017. Po svemu sudeći prije radova nije napravljen konzervatorski elaborat u kojem bi se analiziralo stanje kamenih stuba i predložio zahvat sanacije ili zamjene oštećenih dijelova. Nisu nam poznati razlozi zbog kojih Ministarstvo kulture inspekcijskim nadzorom ne ispita trenutno stanje, izvrši uvid u postojeće dozvole i spriječi očigledno uništavanje i nezakonite radove', navodi se u apelu i dodaje kako je 'ključna pogreška izvođenje građevinskih radova bez propisane dokumentacije i prethodnog ispitivanja.

'Većina stuba na gornjem rubu u ravnini ophoda (neposredno ispod stupova) je bila očuvana i cijela. Sada je gotovo sve uklonjeno bušenjem, piljenjem i razbijanjem, ostalo je tek pet blokova. Dio blokova ispod stupova je bio razlomljen smrzavanjem, ali je većina bila u dobrom stanju i nije bilo nikakve potrebe za razbijanjem. Mogućnost da se mijenjaju cijeli blokovi umjesto da se zamijene samo slomljeni dijelovi je za raspravu, no nikako nije prihvatljivo da se očuvani izvorni dijelovi zgrade uklanjaju da bi se ugradili novi komadi. Jedini razlog za potpuno zamjenu je ujednačena boja svih stuba', navode iz Muzeja Ivana Meštrovića i dodaju da se pri izradi novih stupa 'nije vodilo računa o temeljnim principima restauracije i građevinske struke', odnosno da su nove stube 'napravljene iz kamena koji je strukturom sličan izvornom kamenu, ali su pogrešno obrađene'.

Nova ugradnja na nižem građevinskom standardu od izvorne

'Štokane su sitnijim zubom nego izvornik i nisu obrađene do bridova, već je ostavljen piljen i brušen rub na vidljivim bridovima (špigul). Takva obrada odudara od izvorne obrade jer se stvaraju crte oko spojeva, a namjera arhitekata je bila da kameni prsteni imaju čim manje vidljive fuge. Obrada je tako lakša jer ne pucaju bridovi pri štokanju, ali je brušeni rub ružan u kontrastu prema hrapavoj površini. Izvorna obrada je imala uske špigule obrađene dlijetom koji su se s vremenom potrošili pa nisu bili vidljivi. Poleđina novih blokova je dijagonalno koso ispiljena da sjedne na postojeći zamortani kut betonskih stuba, ali se tako slabije veže za podlogu, odnosno sklonija je klizanju od izvornih blokova koji su na poleđini bili grubo otklesani', navodi se i upozorava da će problem ugradnje novih blokova biti posebno vidljiv oko pješačkih stuba koje su izvedene u komadu iz debele i duge ploče, jer će se u kutovima stuba sastati stari i novi kamen. Iako je izvorno ispod blokova stuba bila slaba hidroizolacija, ona se pri novom postavljanju ne izvodi, dodaje se u apelu.

'Apsurdno je da je uklonjen zdravi dio zgrade, a da se nova ugradnja radi na nižem građevinskom standardu od izvorne, pogotovo što su danas dostupne puno bolje tehnologije hidroizolazcije nego u vrijeme izgradnje Doma. Zamjenom cijelog kamenog stubišta oko Doma se izgubio izvorni dio zgrade sa kojim su građani najčešće u kontaktu, nestao je povijesni sloj spomenika kulture koji većinom nije bio oštećen smrzavanjem i raslojavanjem', zaključuje apel.