Izdavač: Vuković&Runjić
Dubravka Ugrešić laća se zadatka da protejski lik Babe Jage upiše u kontekst ženske starosti i starenja u našem vremenu. Rezultat je nadahnut i uživljen, veoma duhovit, ali trpak: bolno, otrovno vjeran potresnoj istini koje smo itekako svjesni, ali joj se najčešće bojimo pogledati u oči.
No od posljednjih umornih bitaka u vječnome tihom ratu između majke i kćeri usred novozagrebačkog betona, preko sjetnog povratka korijenima ženske loze u bugarskoj Varni i pravoga vještičjeg sijela u bapskom raju čeških toplica, autorica prede priču koja prije svega oživljava drevni mit o ženskoj emancipaciji – autentično slavenski, ali za sve prostore i sva vremena.
'Neuhvatljiva i kapriciozna Baba Jaga nastupa negdje kao pomoćnica, negdje kao osvetnica, negdje kao stražarica između dva svijeta, negdje kao medijator između svjetova, ali i medijator između samih junaka pripovijesti, negdje kao prepreka, negdje kao darovateljica, negdje kao zla, a negdje kao dobra starica. Većina interpretatora svrstava Baba Jagu u razgrananu mitološku porodicu starih i ružnih žena s određenim moćima, u tipologiju koju poznaju sve mitologije na svijetu.'
'Ja, Aba Bagay, pripadam 'proleterkama', babljoj internacionalni, ja sam ona tamo! Što je, niste se, valjda, prepali? Znate i sami da su žene majstorice pretvorbe, tomu ih je naučio vjekovni život u ilegali, savladale su sve vještine preživljavanja, uostalom, nije li im otpočetka rečeno da su nastale od Adamova rebra i da su na ovome svijetu samo zato da bi rađale njegovu djecu…'
Dubravka Ugrešić, Baba Jaga za početnike
Novi roman jedne od najčitanijih i najprevođenijih domaćih književnica Dubravke Ugrešić hrvatski je prilog svjetskoj biblioteci Mitovi.
Sve je najednom poružnjelo. Ljudi koji su je okruživali poružnjeli su od mržnje, a onda od samosažaljenja i spoznaje da su prevareni. Svi su dobili štakorski izraz na licima, čak i mladi, ti koji su u međuvremenu stasali udišući otrovan dah svojih roditelja.
Beba je plakala jer se nije mogla sjetiti kada je zadnji put bila na godišnjem odmoru. Prije je išla, na ljetovanja i na zimovanja. Osobito su zimovanja na moru bila jeftina. Sada to nije dolazilo u obzir, sada više ništa nije dolazilo u obzir. Obalu su, priča se, pokupovali bogati stranci i domaći tajkuni.
Dubravka Ugrešić (1949) jedna je od najuspješnijih hrvatskih književnica. Uz plodnu književnu karijeru, niz je godina djelovala pri Institutu za teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao teoretičarka i prevoditeljica najpoznatija je po Novoj ruskoj prozi (1980), te Pojmovniku ruske avangarde (1984) u suradnji s Aleksandrom Flakerom. Hrvatsku napušta 1993, a danas živi u Amsterdamu i povremeno predaje na američkim i europskim sveučilištima. Djela su joj prevedena na više od dvadeset jezika i dobitnica je nekoliko europskih književnih nagrada. Šira je publika pamti po hit-romanima 'Štefica Cvek u raljama života' i 'Forsiranje romana reke'. Objavljuje zapažene romane ('Muzej bezuvjetne predaje', 'Ministarstvo boli') i zbirke ogleda ('Američki fikcionar', 'Kultura laži', 'Zabranjeno čitanje', 'Nikog nema doma').
