U nedjelju, 29. srpnja, je održana treća u nizu javnih tribina u sklopu 58. Splitskog ljeta. Na tribini na prostoru Carrarine poljane bilo je riječi o hrvatskim gradovima u periodu tranzicije, a prigodni naslov je bio 'Izgubljeni gradovi'

Uz moderatora Jerka Bakotina, gosti tribine Mirko Petrić Emir Imamović Pirke, Mladen Škreblin, Marijan Crtalić i Diana Magdić progovorili su o uzrocima propadanja gradova i o mogućim scenarijima razvoja u budućnosti. Postavilo se pitanje funkcioniraju li danas gradovi zaista kao urbane sredine neovisno o administrativnom određenju.

Na početku tribine definiralo se kako se nastojanja i motivi sukobljavaju u planiranju grada te što od gradova žele njegovi građani. Sociolog Mirko Petrić iz Splita problem je stavio u globalni kontekst.

'Liberalni kapitalizam jest otvorena prijetnja javnom interesu, a taj javni interes se opet najjasnije zrcali u gradovima. Na lokalnoj razini, u Splitu i u Hrvatskoj imamo specifične probleme, koji su različiti, od grada do grada', naglasio je Petrić u uvodu.

Petriću je replicirao Emir Imamović Pirke iz Tuzle, koji posljednje dvije godine živi u Šibeniku i ima prilično jasan pregled na situaciju u državama koje su nekada bile u istoj zajednici.

'Nakon jednoumlja u sadašnjem bezumlju, krajnje je neobičan slučaj grada Tuzle, koja je deindustrijalizacijom sada zapravo postala ugodniji grad za život, prije svega zbog ljudi koji vode grad u posljednjem desetljeću. To je pozitivan primjer, za razliku od Sarajeva. S druge strane, žalopojke iz Hrvatske kako država loše funkcionira u Bosni zvuče razmaženo, s obzirom da je BiH potpuno disfunkcionalna država', našalio se Imamović.

Mladen Škreblin je podsjetio na slučaj poraza javnog interesa u Zagrebu u kojem su već prije Bandićeve ere bile neutralizirane urbanističke službe. Naveo je primjer velikog prosvjeda u slučaju 'Varšavska' gdje su građani branili javni interes.

'Problem je što su građani radili posao države. Zato su kod nas civilno društvo i civilne udruge postale društveni korektiv. U slučaju 'Varšavska' u obranu privatnog interesa uključio se i tadašnji ministar policije, sadašnji čelnik HDZ-a. Podsjećam da je tada bilo uhapšeno čak 160 građana', dodao je Škreblin.

Diana Magdić izrazila je nadu da će civilno društvo i udruge odigrati značajniju političku ulogu, primjerice u predstojećim lokalnim izborima u Splitu.

'Izborom Keruma za gradonačelnika Split je zapravo brže od drugih došao do dna i taj direktan sukob interesa se osvijestio građane koliko je važna zaštita javnog interesa', dodala je Magdić.

Marijan Crtalić je informirao brojne građane Splita o situaciji u Sisku, gradu koji je deindustrijalizacijom izgubio velik broj radnih mjesta, što je pogubno djelovalo i na lokalnu kulturnu i civilnu scenu. Slična je situacija i u Šibeniku, o čemu je progovorio Imamović.

Mirko Petrić je na kraju podsjetio da će lokalni izbori iduće godine dovesti do značajnih promjena, te se osvrnuo na Škreblinovu konstataciju da je Bandić politički mrtvac, naglasivši da je sada već i unutar Kerumove stranke došlo do loma i razlaza: 'Nova vlast u Splitu svakako ima težak zadatak, ma tko zamijenio Keruma. Značajno će se promijeniti i administrativno-politički okvir djelovanja koji je sada svakako neodrživ. Podsjetio bih da je Hrvatska najcentraliziranija država u Europi i to će se morati promijeniti. Što će tada morati servisirati lokalna vlast, vidjet ćemo, ali bit će velikih lomova', upozorio je na kraju Petrić.