U svom glasovitom eseju, 'Građanski neposluh', Thoreau propituje društvene formacije i odnose, te presudan odnos društva (a time i vlasti) i pojedinca. Taj ogled postat će nadahnuće za nenasilne pobunjenike dvadesetog stoljeća. Upravo je svojim prokazivanjem načina na koji vlast ograničava pojedinačne slobode, Thoreauovo djelo iznimno važno za socijalnu povijest i teoriju i bilo je živo otjelovljenje Emersonovih doktrina o oslanjanju na vlastite snage i o nekonformizmu.

Na Thoreauov utjecaj pozivaju se Gandhi, William Butler Yeats, Tolstoj, Marcel Proust, nabrojimo samo neke, ali i razni politički pokreti dvadesetog stoljeća u njegovu djelu nalaze inspiraciju. Thoreau se svojim esejističkim promišljanjima tako duboko uvukao u našu nedavnu prošlost i sadašnjost da se svakodnevno potvrđuje kao neizostavni kamen međaš u svakom pokušaju analize čovjekova odnosa s prirodom i društvom. To klasično djelo nije sve do 2006. postojalo u hrvatskom prijevodu, a objavljivanjem besplat ne elektroničke inačice postaje dostupno još široj čitateljskoj publici.

Henry David Thoreau (1817.-1862.) američkije književnik, jedinstven pjesnik i filozof prirode u američkoj književnosti. Thoreau je rođen, umro je i proživio najveći dio života u Concordu, u državi Massachusettsu, gdje je počela Američka revolucija protiv britanske vlasti. Obrazovan je na Harvardu, bio je veliki čitač – na pet jezika – u rasponu od klasične književnosti i indijske i kineske filozofije, preko putopisa i pripovijesti o prvim američkim naseljenicima, do djela o flori i fauni regije u kojoj je rođen. Bio je pod snažnim utjecajem svojega prijatelja Ralfa Walda Emersona i njegove filozofije individualizma. Pripadao je transcendentalistima, skupini kvazi-mističnih progresivnih mislilaca koji su 1830. godine u Concordu pokrenuli drugu revoluciju – revoluciju američke društvene i vjerske misli.

Aktivno je sudjelovao i u onodobnim p olitičkim i etičkim raspravama u kojima se iskristalizirao kao izričiti protivnik politike federalne vlade, posebice njezina ekspanzionističkoga rata protiv Meksika i odbijanja Kongresa da donese zakon protiv ropstva na jugu Amerike. Njegov ogled 'Građanski neposluh' postat će nadahnuće za nenasilne pobunjenike dvadesetoga stoljeća. Knjiga "Walden" zasniva se na njegovu iskustvu života provedenoga uz jezero Walden, gdje je proveo razdoblje od 1845. do 1847. u kolibi koju je sam sagradio, pokazujući koliko civilizacija raskida bitnu i živu vezu između čovjeka i prirode.