Punih 35 godina nakon što je Petar Veček uprizorio Krležine 'Gospodu Glembajeve' s Krešimirom Zidarićem i Radom Šerbedžijom u ulogama Nacija i Leona Glembaya, Dramsko kazalište Gavella postavilo je na scenu novu verziju tog teksta, koji je premijerno izveden u petak navečer u režiji Miroslava Međimoreca. Rezultat te avanture je solidna, klasična, konvencionalno i konzervativno postavljena, trosatna predstava, ili bolje rečeno, kazališna ilustracija te Krležine drame, u kojoj je naglasak na Krležinom originalu i glumačkim interpretacijama, te tzv. agramerskom naglasku na predzadnjem slogu (genijâlno, mondêno).

Dakle, nema inovativnih redateljskih zahvata, a nema ni kraćenja teksta ili aktualizacije, nego je to, kako su neki duhovito komentirali nakon izvedbe, prva predstava nakon dugo vremena u kojem se glumci ne skidaju i gdje se maksimalno poštuje tekst. Glumci su odjeveni u klasične crne frakove i svečane haljine (Marita Ćopo), kao da su na balu, te ostvaruju više ili manje uspješnu karakterizaciju likova. Jedini pomak i odmak od originala donosi scenografija Zlatka Kauzlariča Atača koja je odlična, a doprinos daje i glazba Mateja Meštrovića. Predstava na momente pada u tempu, na trenutke se javlja i dosada. Oživljena je atmosfera višeg sloja Krležinog vremena, no je li povratak u prošlost ono što danas tražimo u kazalištu? Izvrsnu glumačku rolu ostvario je Amar Bukvić kao Leone Glembay, koji nosi predstavu, a istaknuli su se i manje-više uvijek odličan Ozren Grabarić kao Puba Fabriczy-Glembay, te Nataša Janjić u ulozi kontroverzne barunice Castelli. Bivši ravnatelj Gavelle Darko Stazić kao Naci Glembay također je bio solidan.

Uprizorenje Krležinih 'Glembajevih' u Gavelli, dakle, vječno aktualne agramerske obitelji lopova, varalica, mešetara, muljatora, kriminalaca, ubojica i samoubojica, tjednima je izazivalo veliku pozornost zbog nekoliko razloga. Prvo, starog Glembaya trebao je igrati Zlatko Vitez, bivši predsjednikov savjetnik za kulturu i bivši ministar kulture u HDZ-ovoj Vladi, poznat po usporedbi Sabora s kokošinjcem, koji je s tom ulogom trebao obilježiti 50-tu godišnjicu svog umjetničkog rada. Naime, Vitez je svoju glumačku karijeru započeo upravo u Gavelli u Violićevim 'Samoubojicama', zatim je igrao Silberbrandta u Večekovim 'Glembajevima', a u istom je kazalištu i režirao tri Krležina teksta. Međutim, došlo je do razmimoilaženja na relaciji Vitez – Gavella te je šef Histriona napustio projekt. Kako je izjavljivao u medijima, razlog je bio u koncepcijskom neslaganju s vizijom Mire Međimorca, kojeg je sam i predložio nakon što je Paolo Magelli zbog rada na 'Malograđaninu odbio projekt. Nije prihvatio niti scenografsku ideju Zlatka Kauzlarića Atača, rekavši da ne želi 'biti zbijen na prosceniju zbog Atačeve piste na sceni' jer 'kao postariji gospodin neće po nekim štengama hodati gore-dole u mraku'. Nije mu 'sjeo' niti Bukvić kao Glembay junior. Da li je slavljenik zaista napustio projekt zbog umjetničkih razloga ili je u pitanju nešto drugo, za sada se ne zna, a slutiti se može svašta.

Drugo, režija Glembajevih prilično neočekivano je povjerena doktoru teatrologije Miroslavu Međimorcu (76), nekad poznatom po odličnim režijama i brojnim kazališnim nagradama, koji se početkom devedesetih bacio u političke, a zatim i u diplomatske te spisateljske vode, te napustio kazalište. Naime, ako se ne računa režija Kušanove 'Domaće zadaće' u Trešnji 2015. godine te suradnja s Gustl teatarom i Teatrom Gavran, Međimorec nije režirao od 1991. godine, kad je uprizorio 'Kralja Ubua' u Teatru&Itd. Recimo i to da je Međimorec i sam bio Gavellin kućni redatelj od 1985.do 1991. godine, a zatim je kao dragovoljac otišao u rat, u Sunju, potom je radio u Ministarstvu obrane RH, bio pomoćnik ravnatelja HIS-a te stjecao diplomatska iskustva u Švicarskoj. Kao što je svojedobno rekao, bio je nakon 1971. stigmatiziran, posebno nakon predstave 'Svrha od slobode', a zatim je 2000. godine, s dolaskom koalicijske šestorke na vlast, povučen s diplomatske funkcije. Napisao je nekoliko romana i drama ('Tužni hrvatski san') te u suautorstvu s akademikom Josipom Pečarićem četiri knjige posvećene Slobodanu Praljku, njegovom prijatelju s Akademije.

I treće, uloga kontroverzne i fatalne barunice Castelli, 'erotički inteligentne dame' pred kojom padaju i bankari i kelneri, po nekima proračunate kurvetine, a po drugima lukave, proaktivne žene, koja se uspjela vlastitim snagama, odnosno, tijelom, poput današnjih sponzoruša, izvući iz blata siromaštva uvjetovanog podrijetlom, oduvijek je intrigirala gledatelje pa to nije izostalo niti u slučaju Gavellinog uprizorenja. Već danima su stranice medija punili tekstovi u kojima su se evocirale uspomene na sve pređašnje barunice, od Bele Krleže, koja je 1929. godine debitirala tom ulogom u teatru, zatim Dubravke Miletić, pa Ene Begović u Vrdoljakovom filmu, kad je u Puli odbila Zlatnu arenu za sporednu ulogu smatrajući je glavnom, zatim Alme Price, Severine, Domagoja Jankovića u provokativnoj Brezovčevoj verziji Glembajevih, i konačno Nataše Janjić. Dakle, pitanje koje se nadvilo nad još uvijek nedovršenu Gavellu, čija adaptacija kasni, bilo je kako će izgledati Međimorčevi Glembajevi bez Viteza i s bivšim ravnateljem Darkom Stazićem u ulozi starog Glembaya te Natašom Janjić u ulozi šefice dobrotvornog društva koja 16 godina pati za sinom svoga supruga?

Prema viđenom, Gavellinim 'Glembajevima' nije se obilježio Vitezov jubilej, nego povratak veterana Mire Međimorca u kazalište, koji je nakon putešestvija u političkim vodama odlučio ponovno režirati. A što će Gavella time dobiti? Predstava će vjerojatno imati brojnu srednjoškolsku publiku, jer su Glembajevi obavezni lektirni naslov, a prihvatit će je i kazališno konzervativnija publiku, te stariji gledatelji koji traže stamenu klasiku i vjerno prenošenje svakog zareza na kazališnu scenu. Zadovoljit će i žiri koji se ravna prema konvencionalnim kriterijima.

U predstavi još igraju Dijana Vidušin kao sestra Angelika, Darko Milas kao Titus Andronicus Fabriczy-Glembay, Sven Medvešek kao dr. med. Paula Altmann, te Hrvoje Klobučar kao Alojzije Silberbrandt. U predstavi još glume Andrej Dojkić, Nikola Baće, Kristijan Šupe, Emma Martinjak i Emilija Šušković Jakopac.