Već na otovorenju bit će prikazan novi film legendarnog Terrencea Malicka, 'Skriveni život'. Film je sniman u Europi, a bio je u konkurenciji festivala u Cannesu prošle godine. Temelji se na istinitoj priči o Franzu Jägerstätteru, austrijskom zemljoradniku koji se odbio pridružiti vojsci i zakleti na odanost Hitleru tijekom Drugog svjetskog rata, za što je osuđen na smrt u kolovozu 1943. Ovaj film, objašnjavaju umjetnički direktori festivala, 'za nas je od velike važnosti, i to ne samo s geografskog stajališta; nakon nekih vrlo intimnih djela, naveo je redatelja 'Tanke crvene linije' da se ponovno suoči s poviješću 20. stoljeća.'

Festival će završiti novim filmom Corneliua Porumboiua, jednog od najekscentričnijih imena iz redova takozvanog 'novog rumunjskog filma'. Radnja se odvija između Bukurešta i Kanarskih otoka, točnije na otoku 'La Gomera' po kojem je film i dobio ime. 'La Gomera' ( preveden je kao 'Zviždači') netipičan je noir, koji dekonstruira žanrovske arhetipe (korumpirani policajac, fatalna žena) uz dozu humora. Porumboiu će gostovati na festivalu u Trstu i održati predavanje otvoeno za javnost.

Tri su službena natjecateljska programa, igranih, kratkometražnih igranih i dokumentarnih filmova, a pobjednike će odabrati, kao i prethodnih godina, publika.

Jedanaest filmove, sve talijanske premijere, čine međunarodnu konkurenciju igranih filmova. Društvena (ne)mobilnost u Europi danas, s ekonomskim migrantima koji prelaze kontinent, središnja je tema, navode s festivala. Od Brexita, kako ga izravno doživljavaju bugarski protagonisti u filmu 'Mačka u zidu' Mine Mileve i Vesele Kazakove, koji je prikazan u konkurenciji u Locarnu, do 'Nek bude svjetlo' Marka Škopa, u kojoj slovački gastarbajter po povratku iz Njemačke otkrije da mu je sin član ekstremno desne paravojne skupine. Slične se teme nalaze i u 'Olegu' Jurisa Kursietisa, priči o latvijskom mesaru koji u Bruxellesu traga za dobrom zaradom, ali pronalazi poljske kriminalce.

Ostali su nešto intimniji filmovi poput 'Ivane Grozne' u kojoj redateljica i glumica Ivana Mladenović donosi vlastitu fiktivnu autobiografiju. Film je pobijedio na Zagreb Film Festivalu. Osjećaji su u središtu burne ljubavne priče u 'Asimetriji' srpske redateljice Maše Nešković, putovanje ožalošćenog oca i sina u središtu je filma 'Otac' bugarskih redatelja Kristine Grozeve i Petra Valchanova, brak koji će uskoro možda završiti tema je film 'Čudovišta' Mariusa Olteanua iz Rumunjske, a nezakonitom ljubavi bavi se ruska redateljica Larisa Sadilova u 'Jednom u Trubčevsku'. Na kraju, tema slovenskog filma 'Oroslan' Matjaža Ivanišina je bol koju je cijelo selo dijelilo zbog smrti naslovnog lika.

Tu su i dva sjajna ženska portreta: 'Lilian' austrijskog redatelja Andreasa Horvatha, koji prikazuje dugo putovanje imigrantice koja je zapela u New Yorku na povratku (pješice!) u Rusiju, utemeljen na istinitoj priči o Lillian Alling i 'Zana' Antonete Kastrati, o suvremenom Kosovu i patrijarhalnom društvu koje još uvijek snažno utječe na slobodu žena.

Izvan konkurencije prikazat će se i filmovi 'Heidi' Cătălina Mitulescua, posljednji slučaj detektiva pred mirovinom, koji mora naći dvije prostitutke spremne svjedočiti protiv mafije na periferiji Bukurešta i 'Krugovi' Stephana Komandareva u kojem se isprepliću priče o tri policijske patrole tijekom noći u Sofiji. Tu su i dvije komedije: talijanska 'Raj' u režiji Davidea Del Degana, u kojoj se birokratskom pogreškom zajedno nađu svjedok pod zaštitom i mafijaš protiv kojeg je svjedočio, i to daleko od svijeta u planinama te zombie komedija Predraga Ličine 'Posljednji Srbin u Hrvatskoj'. Dva debija su također izvan konkurencije: 'Priče iz kestenove šume' Gregora Božiča i 'Moje misli su tihe' Antonija Lukiča iz Ukrajine.

Među posebnim događajima projekcije su kultnih filmova 'Spaljivač leševa' Juraja Herza, 'W.R. - misterije organizma' Dušana Makavejeva i 'Noći svetog Lovre' braće Paola i Vittorija Tavianija. Festival surađuje s talijanskim udruženjem filmskih kritičara pa (SNCCI) pa će oni svoje godišnje nagrade za najbolje filmove dodijeliti na svečanosti u sklopu festivala, i to filmovima 'Izdajnik' Marca Bellocchija, koji je proglašen najboljim talijanskim filmom, i 'Parazit' Bong Joon-hoa koji je dobio nagradu kao najbolji međunarodni film.

Međunarodna konkurencija dokumentarnih filmova okuplja devet naslova, uključujući talijanske i međunarodne premijere. Sjećanje na 'Shoah' evociraju dva filma; 'Euforija bivanja' mađarske redateljice Réke Szabó, o izvanrednom liku Éve Fahidi, jedine preživjele članice obitelji koja se vratila iz logora Auschwitz-Birkenau i 'Marek Edelman ... i Bila je ljubav u getu' koju je snimila Jolanta Dylewska uz suradnju velikog, pokojnog Andrzeja Wajde, o Mareku Edelmanu, borcu otpora i vođi pobune u Varšavi.

U ruralnom Azerbejdžanu, razgovori i šutnje majke i sina koji se ponovno susreću nakon osam godina u srcu su filma 'Majka i sin' Hilala Baydarova; 'Priče o Bati' Petera Kerekesa bavi se poviješću slavne tvornice cipela koju je utemeljio Tomáš Bata; latvijski 'Uzorno ponašanje' Audriusa Mickevičiusa i Nerijusa Mileriusa priča je o dva zatvorenika koji izdržavaju doživotnu kaznu u zatvoru maksimalne sigurnosti; 'Besmrtna' Ksenije Okhapkine je uznemirujući portret grada Apatija na sjeverozapadu Rusije; u 'Trasnistrai' Anna Eborn istražuje snove i nade Tanye i njezinih prijatelja, tinejdžera na djeliću zemlje koja se proglasila nezavisnom republikom, a 'Vjetar, dokumentarni triler' Michala Bielawskog govori o posljedicama Halny vjetra, jedne od najnepredvidljivijih vremenskih pojava koja bjesni poljskim planinama.

Među 14 kratkih filmova jedan je hrvatski, 'Njemčki inat' Silve Ćapin čija će to biti svjetska premijera. Programska jedinica 'Art&Sound' donosi četiri filma koja istražuju najrazličitija područja umjetničkog djelovanja. 'A tada smo plesali' gruzijskog redatelja Levana Akina prikazuje ljubavni odnos dvojice muškaraca, plesača, u konzervativnoj sredini; 'Forman vs. Forman' Helene Třeštíkove i Jakuba Hejna dvostruki je portret Miloša Formana kao umjetnika koji je dobio Oscara i čovjeka koji nikad nije prestao tražiti mjesto slobode; 'Slučaj Makavejev ili Proces u bioskopskoj sali' Gorana Radovanovića udubio se u ono što redatelj vidi kao jedan od najvećih nesporazuma u nekadašnjoj Jugoslaviji; te 'Tusta' Andreja Korovljeva.

Cijela jedna programska cjelina bit će posvećena Federicu Felliniju čija je stota obljetnica rođenja 20. siječnja.