Festival je bio pravi praznik lijepih riječi, slika i zvuka inspiriranih planinama, prirodom i njihovim doživljajem. Pisci, planinari, penjači, hodači, urednici i izdavači knjiga, gorski spašavatelji, glazbenici i arhitekti, blogeri i bajkeri, paraglajderi, fotografi, planinarski vodiči i voditelji praktičnih radionica publici su kvalitetno i ležerno predstavili interaktivni koncept novog festivala, stoji u priopćenju.

To što se i sama publika rado uključivala s vlastitim doprinosima sadržaju na licu mjesta, dodalo je na neposrednosti koja je obilježila premijerno izdanje.

Posjećenost svih događanja pokazala je da su Samobor i njegove kulturne institucije bili pravi izbor za domaćine Brda knjiga. Jednako važno, da taj grad ima brojnu publiku koju je itekako zanimala prodajna izložba knjiga planinske literature kao i kulturni događaj koji izlazi iz uobičajenih okvira književnih festivala, i to u gojzericama.

Glavni večernji program kroz 3 dana u Centru za mlade Bunker ponudio je predstavljanja knjiga, razgovore s autorima, okrugle stolove, izložbe i radionice. Popratni programi namijenjeni osnovnoškolcima u Samoborskom muzeju i srednjoškolcima u Srednjoj strukovnoj školi poveli su kroz slikovnice, igru i multimedijska predavanja oko 250 djece u bujne hrvatske šume ali i visoke planine Himalaje.

Trećeg dana festivala na organizirani izlet u Sošice i Žumberak odazvalo se više od 50 posjetitelja festivala svih generacija. Oduševila ih je ljepota žumberačkog kraja, uz stručno vođenje iz Parka prirode, demonstraciju akcije spašavanja pouzdanih HGSS-ovaca uz Sopotski slap i aktivno druženje obogaćeno predstavljanjima knjiga i novog Posjetiteljskog Centra Sošice.

U nedjelju, posljednjeg dana festivala, u koloni na Japetić se 'kulturno uzdizalo' oko 60 posjetitelja, prijatelja i gostiju književnog brda. Uz svježi miris medvjeđeg luka na stazi su, u predasima od penjanja i bez gledanja u mobitel, slušali klasična djela putopisne literature iz 19. stoljeća. Na Japetiću su pred PD Žitnica uživali u lijepom danu, ležernoj atmosferi, letovima paraglajdera i glazbi – kako onoj za koju je tamo planirano dopremljen razglas, tako i u pjesmama koje su nakon službenog kraja festivala sami spontano zapjevali na piramidi na vrhu Japetića.

Interes za knjige, projekte i ljude koji su predstavljeni pokazao je da je ideja o pokretanju festivala za one koji ne zaboravljaju ni duh ni tijelo bila vrijedna provedbe u djelo. Organizator festivala, Željko Žarak iz izdavačke kuće Libricon, procjenjuje da je različite sadržaje prve festivalske godine u Samoboru ukupno pratilo više od 600 ljudi, što je ugodno iznenađenje.

Broj posjetitelja na novom književnom događaju je važan, ali jednako su važne njihove reakcije. One su odreda pozitivne: 'nepretenciozno, opušteno, poticajno, aktivno, pametno, toplo, maštovito, uključivo, konkretno, praktično, dinamično, nešto što bi trebalo postati tradicionalno...' To su glavni dojmovi koje i gosti i publika nose kući s prvog Brda knjiga u Samoboru i okolnom gorju. A kako mnogi ti ljudi već sljedećeg vikenda idu daleko i visoko, uglavnom i dalje i više od publike drugih festivala, inicijatori se nadaju da će se dobar glas brzo širiti.

Suorganizator festivala je Pučko otvoreno učilište Samobor, a realiziran je uz podršku Ministarstva kulture i medija RH, Zagrebačke županije, Turističke zajednice Grada Samobora, Hrvatskog planinarskog saveza, HGSS-a, Hrvatskih šuma, Grawe Osiguranja, Bimsporta, Iglu Športa, Jane, Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje te drugih tvrtki, udruga i samostalnih poduzetnika.