Performans se odvijao na deset gradskih lokacija pored Križanki, na Trgu Francuske revolucije, u galerijama, baru, crkvi i Mini teatru.

Hrvatski režiser Ivica Buljan ovom akcijom obilježio je sedamdeseti rođendan 'generala slovenske avangarde' i jednog od najvećih živućih svjetskih pjesnika.

Rođen 1941. u Zagrebu, Šalamun je svojim rafiniranim shvaćanjem umjetnosti bitno utjecao na literarni život nekadašnje Jugoslavije, osobito na Quorumovce u Hrvatskoj. Pristupom egzistencijalnom iskustvu kao nečemu što bi trebalo rezultirati jedinstvenom lirskom vizijom, pomogao je generacijama umjetnika na putu prema osobnoj i javnoj emancipaciji.

Oslobađajuća snaga njegove poezije dio je revolucionarnog erosa šezdesetih koji je zahvatio cijeli svijet. Tretiran kao rušilac i provokator, Šalamun je sagradio vlastiti kozmos u kojem se slavi opojna tjelesnost. Nakon prve objavljene zbirke 'Poker' završio je u zatvoru kao provokator, ali je uvijek odbijao da ga se tretira kao žrtvu režima. Njegovi prostori su jednako Ljubljana i Hvar, alenovski Manhattan, noćni barovi u Maraisu, hotel u vrelom Meksiku, ružičasta pustinja.Naslov Buljanove akcije-performansa 'Ja, po kojemu se može nazvati Ljubljana' hommage je umjetniku-monstrumu koji je svojom senzualnom i tjelesnom poezijom, erudicijom i jednostavnošću, nadišao sredinu u kojoj živi.

Ivica Buljan za ovaj četverosatni performans pripremio je pjesme iz različitih razdoblja, od 'Pokera' objavljenog 1966. do novijih tekstova. Preveden na više od dvadeset jezika, Šalamun je predstavljen na slovenskom, hrvatskom, engleskom, francuskom, španjolskom i njemačkom.

Međunarodnu ekipu izvođača predvodili su doajeni, par Ana Karić i Radko Polič, Niko Goršič, Olga Kacjan, čuvena pjevačica Ditka Haberl. Uz njih su glumili Marko Mandić (dobitnik ovogodišnje Judite), Robert Waltl, Jernej Gašperin i Jose. Pridružili su im se francuski glumci Laurent Sauvage i Marine de Missol, glumac iz Salvadora Raoul Ferandez, prvak Ljubljanskog baleta Lukas Zuslag. U predstavi su nastupili hrvatski glumci Stipe Kostanić i Marko Cindrić.

Autorica prostornih instalacija je Petra Veber, glazbu je napisao Mitja Vrhovnik Smrekar, kostime je dizajnirala Ana Savić-Gecan.