Mnogo prije se, negdje na pola priče, pojavi kao epizodni lik jedva poznati američki političar Barack Obama čitatelju jasno je da je 'Telegraph Avenue' još jedan fantastičan roman Michaela Chabona, za 'Čudesne avanture Kavaliera & Claya' nagrađenog Pulitzerovom nagradom.

Posve organsko ušetavanje Obame u priču svjedoči o spisateljskom samopouzdanju autora koji zna što radi, pa se i današnji američki predsjednik odlično uklopi u veliku društvenu sagu koja opisuje stanje američke nacije u ljeto 2004. kroz priču o dvojici prijatelja, Natu Jaffeju i Archieju Stallingsu, vlasnicima prodavaonice ploča Brokeland Records i povremenim jazz glazbenicima. Njih dvojica su dio benda koji nastupa na političkoj zabavi na kojoj se Obama došao predstaviti kalifornijskoj demokratskoj eliti i tražiti donacije, pa tako budući predsjednik započne razgovor s Archiejevom djevojkom Gwen, koja je pritom u visokoj trudnoći.

'Telegraph Avenue' je uzalud prepričavati, jer Chabon u prvih sto stranica predstavlja oko dvadesetak likova s jedinstvenim motivima i međusobnim vezama, u kojima se miješaju rase, klase i generacije, a događaju ljubavi, seksualne avanture, ucjene i prevare. U pitanju je veliki američki roman koji je kroz priču o stvarnoj ulici u kalifornijskom gradu Oaklandu, rodnom mjestu radikalne grupe Black Panthers, stvorio bogat prozni svemir, opisan razigranim i ponekad baroknim stilom punim referenci i erudicije. Chabon ovaj put čitatelje usputno educira o jazzu i blaxploitation filmovima, a uključuje i podzaplet s predavanjem o utjecajima na filmove Quentina Tarantina na Berkeleyju, na kojem polaznici gledaju samurajske sage i Minellijeve mjuzikle. Svijet 'Telegraph Avenue' je u potpunosti oblikovan, totalan kao život iz kojeg Chabon stvara svoju posebnu verziju povijesti, baš kao što je to učinio s 'Kavalierom & Clayom' i 'Sindikatom jidiških policajaca'.

Chabon na petstotinjak stranica romana uspijeva preispitati sve moguće međuljudske odnose, od osobnih do poslovnih, no najviše emocija nosi sa sobom priča o napuštenom sinu i lošem ocu Archieju koji se prvi put u životu suočava sa svojim sinom tinejdžerom, godinama zaboravljenim kod majke u Teksasu. Istovremeno se na scenu vraća Archiejev otac Luther, dugogodišnji ovisnik koji je sedamdesetih bio zvijezda akcijskog hita, a i najbolji prijatelj lokalnog političkog moćnika, tada sitnog kriminalca i crnačkog radikala.

'Telegraph Avenue' nije samo priča o ljetu 2004, iza koje tutnji američka invazija na Irak, nego o desetljećima koja su stvorila financijski kapitalizam i razaranje urbanih prostora, baš kao što je naslovna avenija podijeljena između želje za velikom investicijom milijunaša Gibsona Goodea te otpora gentrifikaciji i gradnji velikog tržnog centra. Utoliko je Chabonov roman aktualan i za hrvatske čitatelje jer svjedoči o tome da se kalifornijski Oakland suočava s istim problemima kakve ima Zagreb, što je vjerojatno najbolji dokaz ekonomske i političke globalizacije.

U svojem tretiranju međurasnih odnosa Chabon je u 'Telegraph Avenue' namjerno stvorio postracial Ameriku, ali ukorijenjenu u pravoj povijesti koja ne krije vlastite mračne strane. Pisac recimo nikad ne ističe koje su rase njegovi likovi te ih čitatelj automatski prepoznaje kao bijelce dok ne postane jasno da je Archie sin zvijezde blaxploitation filmova, dakle nužno crnac. Fluidnost identiteta odnosi se i na one seksualne, pa su najsimpatičnije stranice knjige opis ljubavne veze koju započnu Archiejev sin Titus i Natov sin Julius, od kojih je jedan heteroseksualan a drugi gej. Kako je riječ o dvojici 15-godišnjaka, koji još u nekoliko trenutaka zapale i džoint, može se govoriti i o skandaloznoj pedofilsko-narkomanskoj pornografiji iz perspektive vjerskih puritanaca, no Chabon samo opisuje sva iznenađenja i raznolikosti života. 'Telegraph Avenue' je u svojem svjetonazoru neupitno liberalan, progresivan i multikulturalan roman koji miješanje ljudi i kultura vidi kao najveću investiciju u bolju budućnost.

Chabonov roman 'Telegraph Avenue' impresionira na svakom nivou, od priče do stila, no na kraju ostavlja gorak okus nedovršenosti. Nat, Julius, Chan Flowers, Gwen, Aviva, Luther, Titus, Archie, Gibson Goode i svi ostali likovi koje je stvorio u svojem romanu i dalje pršte životom, a njihove sudbine i dalje izazivaju fascinaciju. Možda to u konačnici i nije nedostatak Chabonova romana, nego potvrda njegove moći, književnost koja je postala nešto kao život koji čitatelj osjeća kao vlastiti.