'Proveo sam puno vremena razmišljajući o povijesti, ali ne samo povijesti s velikim P, nego i biografijama pojedinaca, mojih roditelja i obitelji, uvidjevši da mi mijenjamo povijest i ne pamtimo je savršeno, ali nas to niti ne brine', rekao je Puiu za Hinu uoči nedjeljne premijere njegova filma na Zagreb Film Festivalu.

I sam naslov, svojevrsni komentar raznih 'besmislenih' filmskih naslova, na neki način govori o tome. 'Kada sam izabrao takav naslov znao sam da će se mnogi pitati što on znači i ljudi će mu svakako dati neko objašnjenje, no meni je bilo zanimljvo što nešto možete etiketirati kako god hoćete, a ljudi će to prihvatiti', objasnio je.

U njegovu filmu brojne se istine isprepliću na obiteljskom okupljanju, komemoraciji za preminulog oca, temi inspiriranoj redateljevim životom, odnosno komemoracijom za njegova oca na kojoj su, kaže, razgovarali o svemu, samo ne o pokojniku.

Dok čekaju svećenika i trenutak kada može početi ručak, članovi obitelji iznose svoja viđenja o raznim temama, od nekadašnjeg komunističkog režima do terorističkih napada 11. rujna, a u povišenoj atmosferi otkrivaju i neke tajne.

'Svatko ima svoju verziju nekog događaja, tako je bilo s 11. rujna, ali i s Rumunjskom revolucijom za koju se još ne zna što se zapravo događalo', rekao je Puiu, koji je 1989. kao vojni ročnik i sam bio na bukureštanskim ulicama.

'Svakog prosinca raspravljamo o tome tko su zapravo bili ti teroristi, no niti 27 godina kasnije još ne znamo tko je poubijao sve te ljude, vojska, Securitate ili, kao što neki kažu, arapski teroristi koji su radi obrane diktatora bili uvježbavani u Ceausescovim kampovima', dodao je.

Puiu kaže kako je još uvijek teško složiti slagalicu koja bi dala pravu istinu, a misli da će tako biti nakon gledanja njegova trosatnog filma. 'Ako neće biti pažljivi, gledatelji će pomisliti da znaju nešto o obitelji koju su gledali na ekranu, no to ne može biti točno, jer niti oni sami ne znaju što se događalo ili se događa u njihovim životima', objasnio je.

Film najprije odbijali kao politički nekorektan

Redateljev četvrti dugometražni film, čiji se u Cannesu nagrađeni film 'Smrt gospodina Lazarescua' smatra početkom rumunjskog novog vala, nastao je u koprodukciji Rumunjske, Francuske, Hrvatske, BiH te Makedonije, no s njegovim financiranjem nije sve išlo glatko.

'Kada smo tek počeli tražiti novac u Francuskoj su nas odbili s objašnjenjem da film nije politički korektan jer govori o tome da je 11. rujna bio 'inside job', a to nije stav cijelog filma, već samo jednog lika', rekao je Puiu.

'Tada sam shvatio koliko je ovaj svijest poludio, u komunizmu je bila cenzura, a i sada je doživljavam isto na europskoj razini, no na neki način je i prihvaćam', napomenuo je, dodavši da je ipak kasnije malo-pomalo novac sakupljen uz pomoć koprodukcija.

Pohvalio je suradnju s mješovitom filmskom ekipom, među kojima je bio niz hrvatskih filmskih djelatnika. 'Ne govorim to samo zato što sam u Zagrebu, uistinu je bilo sjajno iskustvo, bio je to vrlo složen film za napraviti i imao sam sreće', naglasio je.

Aktualni uspjesi hrvatskog filma u posljednje se vrijeme uspoređuju s uzletom rumunjske kinematografije prije desetak godina, rumunjskog novog vala, no kao i u Hrvatskoj, u Rumunjskoj domaći filmovi ne postižu visoku gledanost u kinima.

Puiu kaže kako u Rumunjskoj nema dovoljno kina u kojima bi ih i mogli gledati, s obzirom da ih je za prijašnjeg režima bilo 500, sada s multipleksima ima sto kino dvorana, a ostalo je još samo 30 tradicionalnih kina.

'U Rumunjskoj postoje gradovi bez kina, pa ljudi ostaju doma i gledaju televiziju uz svoje pivo i suncokretove sjemenke', rekao je.

Objasnio je kako se ne gleda ništa što nije američko, a ako film nije nagrađen na nekom velikom festivalu nema šanse za distribuciju. Žao mu je i što nema priliku gledati više hrvatskih filmova jer, napominje, one koje je gledao na festivalu, daju mu osjećaj kao da je 'kod kuće'.

Filmom 'Sieranevada' počeo je festivalski program 'Ponovno s nama' posvećen danas afirmiranim autorima koji su na zagrebačkom festivalu sudjelovali s prvim ili drugim filmovima - dosad su na ZFF-u već prikazani njegovi filmovi 'Lova i još ponešto' te 'Cigarete i kava'.