Riječ je redom o mladim nadama suvremene europske literarne scene, dobitnicima Europske nagrade za književnost, koji su o svojim nagrađenim knjigama u ugodnom druženju sa svojim hrvatskim čitateljima razgovarali u cafeu U Dvorištu, sad već kultnom kulturnom okupljalištu u zagrebačkoj Žerjavićevoj ulici.

Crusat je španjolski dobitnik Europske nagrade za književnost 2013., koja mu je dodijeljena za knjigu 'Kratka teorija putovanja i jedna pustinja' (2011.), upravo objavljenu i na hrvatskom, u prijevodu Tanje Tarbuk i izdanju Naklade Ljevak.

Pisac je zahvalio na pozivu na gostovanje u Zagrebu, koje je za njega 'mitsko književno mjesto' čije je prostore upoznao čitajući kao student djela Miroslava Krleže, te srpskih pisaca Milorada Pavića i Danila Kiša, 'pisaca koji su me naučili pisati i za mene predstavljali model'.

'Biti tu za mene je nešto posebno jer prepoznajem sebe, trenutke i scene koje sam već doživio i intenzivno upoznao te uključivao u svoju književnost i svoje priče', kazao je.

Knjigu 'Kratka teorija putovanja i jedna pustinja' čini šest priča u kojima pisac kontemplira o čitavom rasponu ljudskih iskustava. Svaka je priča pričana drugačijim pripovjednim stilom pa ostavljaju dojam kao da ih je pisala skupina autora, a ne jedan. U pripovijestima su likovi smješteni negdje na rubu stvarnosti, u neprekidnom stanju iščekivanja nečega, nekog otkrivenja, spasa, boljitka, koji se ne dogodi, već naprotiv, njihova neostvarena očekivanja stvaraju snažnu atmosferu samoće i beznađa u perpetuumu ciklusa rađanja i umiranja. Njihova je stvarnost pustinja izvana, ali i iznutra.

'Pustinja je na neki način metafora stanja psihe današnjeg čovjeka, ona je prostor bez supstancije, pasivni prostor, prostor izolacije. Ona je fizički ali i emocionalni prostor, prostor otežane komunikacije i to odražavaju i moji likovi', kazao je pisac.

Na tribini nazvanoj 'Putovanje prema unutra', o pustinji o kojoj Crusat piše u svojoj knjizi i 'pustinji stvarnosti koje smo svi zatočenici' govorio je i pisac i urednik Branko Čegec

Istaknuo je kako pisac u svojim pričama identificira putovanje i pisanje, povezuje ta dva procesa, ali iz perspektive okrenutosti 'prema unutra, prema odnosima među likovima'. 'I jedno i drugo je kretanje, i to kretanje koje se događa u životu, a koje se tu razvija kako u relacijama između pojedinih likova, tako i u razvijanju teksta', kazao je Čegec.

'Te priče jesu na neki način putovanje koje možda nema početnu i ciljnu točku, jer ono se već događa negdje u nekom trenutku, dok je samo kretanje više na razini same proze. Sve su priče u nekom drugom kontekstu, a povezuje ih polazišna točka odnosa između putovanja i pisanja', dodao je.

Cristian Crusat (1983.) jedan je od trenutno najperspektivnijih mladih španjolskih pisaca. Autor je još knjiga priča 'Kipovi' (2006.) i 'Mirni u ratno doba' (2010.). Piše eseje, prijevode i članke iz komparativne književnosti u raznim španjolskim i južnoameričkim časopisima, kao što su Revista de Occidente, Letra Internacional, Punto de partida ili Revista Atlántica. Radi kao lektor za španjolski jezik u inozemstvu.

Tribina s piscem posljednja je u nizu trećeg po redu festivala Europea U Dvorištu, koji je u Zagreb tijekom tri jesenska mjeseca, od rujna do studenoga, doveo još slovensku književnicu Natašu Kramberger, Portugalca Alfonsa Cruza i češkog romanopisca Tomaša Zmeškala.

Redom je riječ o relevantnim i nagrađivanim europskim autorima, a njihovim predstavljanjima Naklada Ljevak, osim što želi dodatno oživiti jesensku kulturnu i književnu scenu grada Zagreba, nastoji i što bolje domaćoj publici prezentirati suvremenu europsku književnost.