Vrijeme je nakladničkog zatišja, no to ne znači da nema novih naslova vrijednih čitanja
'Kad plavi Dunav', Marina Kuveždić (Sandorf)
Renati se poljuljalo samopouzdanje, a njezin dečko pokušava iskoristiti situaciju. Vesna se suočava s dijagnozom maligne bolesti te svojim žaljenjem za prošlošću i nesigurnostima koje tada nije riješila, a remete njezine odnose s obitelji. Obje će se morati izboriti ponajprije same za sebe, a tek zatim suočiti i jedna s drugom i s ostatkom obitelji. Ova obiteljska drama ljudi koji sad već u dalekom sjećanju nose tragediju rata i izbjeglištva iz Vukovara donosi zanimljivu žensku priču koja govori mnogo o pozadini svačijih, pa i naših života. Marina Kuveždić rođena je 1985. godine u Vukovaru. Od 1991. godine živjela je u Zagrebu, gdje je 2009. godine završila studij anglistike i pedagogije na Filozofskom fakultetu. Živi u Velikoj Gorici te radi u Zagrebu. Do sada je desetak njezinih kratkih priča objavljeno u sklopu raznih književnih natječaja (Pričam ti priču - Gradska knjižnica Samobor, Ranko Marinković, Sedmica i Kritična masa, Arteist, Matica hrvatska) te je osvojila nekoliko nagrada, između ostalog nagradu na natječaju Kluba studenata Fakulteta elektrotehnike i računarstva za najbolju kratku priču, 'Ono što je htjela', kao i treću nagradu u sklopu natječaja za kratku priču Ranko Marinković Večernjeg lista 2017. godine za priču 'Znaš li tko sam?'. Njezina zbirka priča 'Put koji je odabrala' objavljena je u Sandorfu 2022.
'Hannah Arendt', Thomas Meyer, preveo Andy Jelčić (Naklada Ljevak)
Meyerova biografija Hanne Arendt baca novo svjetlo na fascinaciju i kritiku koje su i njezina ličnost i djela izazivali tijekom njezina života, a i nakon smrti, objašnjavajući taj fenomen i onima koji je žele upoznati i onima koji o njoj i njezinu opusu već znaju mnogo. Autorov pristup bitno se razlikuje od dosadašnjih istraživanja: on u knjizi koristi nepoznate arhivske materijale i druge dosad zanemarene dokumente kako bi prikazao Arendt u njezinu vremenu. Biografija se usredotočuje na dva razdoblja njezina života: na godine provedene u Parizu nakon bijega iz nacističke Njemačke i na godine u Sjedinjenim Američkim Državama - gdje ostaje do kraja života - sve do objavljivanja 'Izvora totalitarizma' 1951. - epohalnog djela koje se bavi nastankom antisemitizma i imperijalizma te analizom mehanizama totalitarnih režima, poput nacizma u Njemačkoj i staljinizma u Sovjetskom Savezu. Meyerov pristup donosi drukčiji pogled na njezino revolucionarno mišljenje te je ova biografija ishodišna točka za nužno novo vrednovanje njezina života i djela. Thomas Meyer (1966., Bernkastel-Kues, Njemačka) bavi se modernom njemačkom filozofijom i poviješću ideja. Doktorirao je 2003. godine na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu. Bio je gostujući profesor u Zürichu i Grazu, a predavao je i na Sveučilištu u Chicagu, Sveučilištu Vanderbilt u Nashvilleu te na Sveučilištu Wake Forest u Winston-Salemu. Sada predaje filozofiju u Münchenu. Od 1998. piše članke, kritike i eseje za Die Zeit, SZ, FAZ i Deutschlandfunk. Česte su mu teme židovska filozofija i teologija 20. stoljeća. Njegova biografija Ernsta Cassirera, objavljena 2006., nominirana je za Nagradu Sajma knjiga u Leipzigu. Meyer je uredio više tekstova Arendt, među ostalima 'Mi izbjeglice' (Wir Flüchtlinge, 2016.), 'Čovjek i politika' (Mensch und Politik, 2017.) te 'Sloboda da budemo slobodni' (Die Freiheit, frei zu sein, 2018.), koju je objavio DTV i koja je u Njemačkoj postigla velik uspjeh.
'Pariz - povijest i kultura', Ivo Goldstein i Sanja Petrušić Goldstein (Profil)
Kad kažemo Pariz, pomislimo na muzeje Louvre i Centar Pompidou, na Eiffelov toranj, crkvu Notre-Dame, Sorbonneu, na boemske umjetnike na Montmartreu, male i prekrasno uređene kavane u kojima uz čašu vina sjede sa stilom odjevene Parižanke i Parižani; padaju nam na pamet vrhunski restorani, visoka moda i zanosni parfemi, široki bulevari i prekrasne građevine. U Parizu su živjeli Victor Hugo, Émile Zola, Claude Monet i Pablo Picasso, Louis Pasteur, bogati kraljevi, Napoleon, Marija Antoaneta, Joséphine Baker, George Sand, Coco Chanel. Pariz je i grad velikih revolucija, strašnih ratova i znanstvenih otkrića te grad u kojem je donesena Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Povjesničar Ivo Goldstein i profesorica književnosti i povjesničarka umjetnosti Sanja Petrušić Goldstein napisali su svojevrsnu biografiju ovog veličanstvenog grada u kojoj su uz mnogo detalja opisali uzroke i posljedice svih važnih događaja, od prvih naseobina u 3. st. pr. Kr. pa sve do Olimpijskih igara u ljeto 2024. Čitajući ovu izvanredno napisanu knjigu, čitatelji će se upoznati s političkom, ekonomskom, kulturnom i znanstveno-obrazovnom ulogom Pariza, s događajima koji su obilježili povijest ovoga grada, ali i Europe i svijeta. Silno su zanimljivi detalji o njegovu razvoju i funkcioniranju te su jasno opisani projekti koji su izmijenili njegovu arhitektonsku i urbanističku vizuru. Autori su dojmljivo dočarali život u Parizu kroz stoljeća, kuge koje su ga poharale i doseljavanja stanovništva, a dio knjige posvetili su i znamenitim Hrvatima koji su ondje živjeli.
'Nepoznanica', Hermann Broch, prevela Sandra Brkljačić (Disput)
'Nepoznanica' (1933.) Hermanna Brocha roman je o briljantnom mladom matematičaru Richardu Hiecku, koji svijet i ljudsku psihu nastoji objasniti na matematički način, racionalnim pristupom pokušava spoznati nedokučiva vječna pitanja o smrti, ljubavi i ljudskim odnosima. Sramežljiv i osjetljiv, pod dubokim utjecajem pokojnog oca - od kojeg je naslijedio zanimanje za noćno nebo i traži utjehu u snazi Oriona i toplom sjaju Venere - te majke koja se nastoji iskobeljati iz dugotrajnog udovištva, na sveučilišnom institutu u kojemu radi primoran je igrati ulogu druge violine svojim starijim kolegama, a u obitelji trpjeti hirovitog i mrzovoljnog mlađeg brata Otta te fanatično pobožnu sestru Susanne. Utonuo u fantom vlastitog ega, daroviti i ambiciozni znanstvenik razapet je između racionalne fizike za koju živi i tek slućene ljubavi, uključujući erotsku, koju ne može dokučiti. Tek nakon što ga posao jednih ljetnih praznika spoji s ljupkom studenticom fizike Ilse, a nedugo potom adolescentska frustracija brata mu odvede u smrt, Richard će spoznati da postoje iracionalni elementi u životu koji se ne mogu potisnuti i bez priznavanja kojih se ne može obuhvatiti cjelina zbivanja. Kao matematičaru koji je želio spoznati svijet, a iskonsku ljudsku prirodu u sebi nije mogao razumjeti, kamoli izračunati, postaje mu jasno da je i ljubav znanje vrijedno življenja te da može riješiti nepoznanicu u svojoj životnoj jednadžbi i konstruirati paralelogram sila koji vodi kroz srce.
'Povijest', Elsa Morante, preveo Dean Trdak (Petrine knjige)
Roman 'Povijest' talijanske književnice Else Morante, objavljen 1974. godine, grandiozno je djelo o sudbini malih ljudi zahvaćenih vrtlogom velike povijesti, velebna freska o povijesti kao mahnitosti i ludilu iz koje baš ništa nismo naučili, stoga smo osuđeni ponavljati je. Ida Mancuso učiteljica je čiji je muž umro i u osvit Drugoga svjetskog rata skrbi se o sinu tinejdžeru prepuštenom lošem utjecaju društva. Njemački vojnik na putu na bojište u sjevernoj Africi siluje ju, što ona prešuti i vješto skriva. Rođenje još jednog sina u kaosu rata prođe gotovo nezamijećeno u okolini, a podizanje Useppea, kojemu će svijet istodobno biti i premalen i prevelik, te borba za očuvanje obitelji postaje jedini smisao života nesretne žene, oko čije se sudbine isprepleće još mnoštvo priča koje prikazuju sve užase rata, od bujanja nacifašizma i stradanja na prvim crtama bojišta do strahota koncentracijskih logora te posljedica gladi i neimaštine. Elsa Morante (Rim, 1912. – Rim, 1985.) bila je talijanska spisateljica, autorica više romana, kratkih priča i zbirki poezije. Rano je pokazala književni talent te je njegovala veze s vodećim talijanskim umjetnicima tog vremena, poput Bernarda Bertoluccija i Piera Paola Pasolinija, međutim ostala je uglavnom izvan neorealističkog pokreta unutar kojeg su djelovali mnogi od njih. Od 1941. do 1961. godine bila je u braku s Albertom Moravijom.
