Takvu je odluku donijelo Stručno povjerenstvo u sastavu Branka Cvitković kao predsjednica, te kao članovi Nenni Delmestre i Sanja Nikčević.

Na Javni poziv za Nagradu za dramsko djelo Marin Držić za 2019. godinu prijavljeno je 59 dramskih tekstova. Prijavljeni su tekstovi, kako je istaknuto, pokazali iznimnu raznolikost u svim elementima - od žanrovskih odrednica i forme do narječja i kvalitete, s temama koje variraju od eksplicitno društveno angažiranih kritika do prividno sasvim intimnih preokupacija.

'Uspoređujući s prethodnim natječajima, primijećen je veći broj tekstova intimističkih sadržaja, pri čemu kvalitativno odskaču drame koje kroz prizmu svojih intimnih i subjektivnih mikrokozmosa progovaraju o svijetu i vremenu u kojem živimo. U sadržajnom smislu, vidljiva je tendencija pokušaja razumijevanja nesavršenosti ljudskog bića i senzibiliteta u dubokim intimnim, skrovitim mjestima ljudske duše. Primjetna je i strukturna i stilska različitost koja varira od klasičnih do postdramskih tekstova, proznih i poetskih formi', stoji u priopćenju Ministarstva kulture.

Prva nagrada Marin Držić za 2019. dodijeljena je Dini Pešutu za dramu 'Granatiranje', koju je prosudbeno povjerenstvo opisalo kao 'ispovjednu, poetsku, postdramsku metadramu koja zasigurno spada u sam vrh ne samo hrvatske nego i europske suvremene produkcije'.

Tekst se razvija kroz dvije paralelne ispovjedne priče o ljubavnoj žudnji i strasti, o iluzijama i snovima, o potrazi za smislom u kontekstu svijeta i prostora gdje je rat postao fetiš senzacija i neminovna ljudska potreba za autodestrukcijom. 'Piščev monolog o ratu i njegovim posljedicama jedan je od najlucidnijih, najintimnijih i najoriginalnijih kuteva gledanja na tu temu u suvremenoj dramskoj literaturi', stoji u obrazloženju nagrade.

Drugu nagradu ravnopravno dijele Mateja Posedi za obiteljsku dramu 'Međimurski lepi dečko', 'autentični atmosferski međimurski blues' pisan 'sočnim, slikovitim međimurskim narječjem', i Davor Špišić, za antiratnu dramu 'Dječak', čija je radnja. u osnovnim crtama preuzeta od Shakespearovog 'Koriolana'. smještena u naš geografski i socio-politički prostor, a govori o 'manipulaciji društvene vrhuške koja ne preza ni pred čim u svom cilju ostanka na vlasti, o lakovjernosti naroda i tankoj crti koja od heroja pravi izdajnika domovine'.

Treću nagradu ravnopravno dijele Branislav Glumac, za 'iznimno lucidan' tekst 'Hvatači sjenki', koji se fokusira na rasprave o filozofiji, potrebi za snovima i smislu života; Katja Grcić, za dramu 'Strah tijela od poda', koja zadire u teške traume jedne disfunkcionalne obitelji, te Espi Tomičić za '#ostavljamvamsvojekodoveihvalazaprijateljstvo ili #bitćesveokej', dramu o samoubojstvu 14-godišnjega dječaka koja se bavi nedostatkom komunikacije između roditelja i djece.

Osim nagrađenih naslova, Povjerenstvo preporučuje još pet naslova koji svojim kvalitetama zaslužuju da ih se iščita kao potencijalna uprizorenja, 'Nekako sritno' Marije Dukić, '404' Vida Hribara, 'Običan dan' Mirjane Pičuljan-Štriga, 'Zrcalo mučeništva' Zlatka Svibena i 'Dobre žirafice prepoznat ćemo i u mraku po bijelim prugama' Silvije Šesto.

Nagrada Marin Držić dodjeljuje se u novčanom iznosu. Prva nagrada iznosi 40 tisuća kuna, druga nagrada 30 tisuća kuna, a treća 20 tisuća kuna. U slučaju da dva autora ravnopravno dijele jednu nagradu, svaki dobiva puni iznos. Ministarstvo se također obvezuje sufinancirati postavljanje na scenu nagrađenih tekstova.

Svečana dodjela Nagrade Marin Držić tradicionalno se održava na otvorenju Festivala hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu, ali zbog provođenja mjera Stožera civilne zaštite RH i preporuke o odgađanju svih organiziranih okupljanja na kojima sudjeluje više od 100 ljudi, o njezinoj će dodjeli javnost biti naknadno obaviještena.

Nagrada za dramsko djelo Marin Držić Ministarstva kulture kontinuirano podupire razvoj hrvatskog dramskog stvaralaštva i uprizorenja nagrađenih suvremenih dramskih djela kao bitnih sastavnica hrvatskog književnog i kazališnog korpusa te hrvatskog kulturnog identiteta. Kroz dodjelu Nagrade, ostvareni su važni pomaci te je postignuta veća vidljivost hrvatskog dramskog pisma, nagrađeni su mnogi mladi i neafirmirani autori, jednako kao i već istaknuti dramski pisci.

Uz potporu Ministarstva na kazališnu scenu postavljeni su brojni nagrađeni tekstovi, a daje se potpora izdavanju zbornika nagrađenih dramskih tekstova u izdanju izdavačke kuće Disput, što omogućuje trajnu dostupnost nagrađenih djela.