S obzirom na to da je 2020. teška, naporna, iscrpljujuća i tmurna godina, kao organizatori jednog ne baš tako malog kulturnog događanja naprosto smo imali potrebu unijeti neke druge teme i neke druge boje u javni prostor, rekao je u razgovoru za Hinu.

'Ako smo ove godine baš svi opsjednuti temom normalnosti, bilo da je riječ o tzv. starom normalnom ili o nekom budućem novom normalnom poslije pandemije, nas je zainteresirala mogućnost da koristeći HRFF, kao javnu platformu, više ne komuniciramo o tome što se izgubilo ili možda čak i dobilo s prelaskom iz jednog stanja normalnosti u drugo, već da istaknemo fenomene koji samu ideju i režim normalnog dovode u pitanje', dodao je.

U slučaju ovogodišnjeg festivala riječ je o životu transrodnih osoba i imigranata, kao vjesnika društva koje ide s onu stranu ustaljenih okvira. 'Pritom se ne radi samo o činu prekoračavanja postojećih normi, već i o novim praksama skrbi i solidarnosti koje će, dolazeći s margine, s vremenom promijeniti i načine kako se svi međusobno ophodimo. Želimo više roza boje oko nas', poručio je Milat.

Petnaestak festivalskih filmova moći će se pogledati bez naknade do 13. prosinca na www.kinoeuropa.hr, gdje će biti dostupni bez uobičajenoga dnevnog rasporeda.

U selekciji i hrvatski film 'O jednoj mladosti'

Da se održava u kino-dvoranama, festival bi bio otvoren filmom 'Mala djevojčica' francuskog redatelja Sébastiena Lifshitza, o transrodnom sedmogodišnjem djetetu, kandidatom za nagradu Europske filmske akademije za najbolji dokumentarni film. 

Milat iz selekcije ističe i 'Notturno', novi film Gianfranca Rosija koji je svojim prethodnim uratcima postao jedan od najvažnijih dokumentarista sadašnjice. Taj film opisuje kao svojevrsni kaleidoskop o životu na Bliskom istoku, nestabilnoj i napaćenoj regiji.

Tu je i hrvatska online-premijera filma prvog direktora Human Rightsa, 'O jednoj mladosti' Ivana Ramljaka, u kojem redatelj uz pomoć fotografija i video materijala rekonstruira život svog prerano preminulog prijatelja, za koji Milat kaže da je po mnogima dokumentarni film godine u Hrvatskoj i šire.

Izdvojio je i jedini film koji će na svoje prikazivanje pričekati potpuno i neograničeno otvaranje kina u 2021., 'Nikad rijetko ponekad uvijek' američke autorice Elize Hittman, koja je već predstavljena na HRFF-u, a sada dolazi s 'moćnim djelom o jednoj teškoj temi, abortusu te je istodobno dokument svakodnevice trumpovske Amerike'.

Film je nagrađen Srebrnim medvjedom na Berlinalu, te glavnim nagradama festivala u Sundanceu i San Sebastianu, a moći će se pogledati na proljeće iduće godine u nekom od zagrebačkih kina, ne i na online festivalskoj projekciji.

Milat kaže kako Human Rights predstavlja filmove svih žanrova i sa svih geografskih područja te ima relativno širok bazen naslova iz kojeg odabiru ono što ih zanima. Tako ni u izazovnoj godini nisu imali previše prepreka u sastavljanju programa, s iznimkom dva ili tri naslova koji će zbog pandemije biti dostupni tek iduće godine.

Diskriminacija marginalnih vodi u represiju i regresiju

Popratni program će se putem online razgovora i dodatnih filmskih projekcija baviti različitim ljudskopravaškim temama, među kojima su mnoge vezane uz žene, od njihove neravnopravnosti u kršćanskim denominacijama do prava na pobačaj i rodno uvjetovanog nasilja.

Njihov je odabir posljedica trendova u posljednjih desetak godina na globalnoj razini, nastojanja da se, ako ih već nije moguće ukinuti ili zabraniti, određena izborena ženska prava i prava rodnih manjina jako ograniče - od Poljske do SAD-a i islamskih zemalja.

Milat smatra kako s jedne strane to indirektno govori koliko su ta prava i njihova implementacija u međuvremenu postala društveno važna, samorazumljiva i prihvaćena, 'toliko da pobornici njihovog ograničenja u širenju moralne panike zazivaju kraj civilizacije i slične nebuloze'.

'No, s druge strane, to je za nas koji se zalažemo za jednu inkluzivniju i liberalniju kulturu ljudskih prava podsjetnik na krhkost suživota i snagu negativnog presedana, gdje diskriminacija naoko marginalnih skupina uvijek vodi u puno širu društvenu represiju i regresiju', dodao je.

Online izdanje festivala jedina odgovorna opcija

Veliki broj filmskih festivala ove se godine zbog pandemije morao održati virtualno, neki su se odlučili za kombinirani model - kina sa smanjenim kapacitetom posjetitelja i online, no za HRFF online izdanje bio je jedini izbor.

'Mrske su nam mistifikacije tehnologije i špekuliranje oko epidemiologije, pa nismo imali nikakvih dvojbi da je online održavanje festivala trenutačno jedina odgovorna opcija, za nas i sve uključene', istaknuo je Milat.

Tako razmišljaju i brojni partneri festivala u programu pa će HRFF, kaže, i ovaj put biti autentični javni forum za promicanje novih koncepcija i senzibiliteta.

'Svakako računamo da će dostupnost sadržaja na području čitave Hrvatske pospiješiti naš naum oko aktivnog promicanja ljudskih prava, pa smo se potrudili da ti sadržaji budu tehnički što više prilagođeni domaćoj publici', napomenuo je.

Kao i uvijek filmove HRFF-a moći će se pogledati besplatno. 'Festival smo oduvijek organizirali vodeći se politikom otvorenih vrata, što za nas uključuje i slobodan, besplatan pristup'.

'To je naša crvena linija od koje ne odustajemo. Pa makar zato koji put imali i nešto manji broj filmova, gostiju ili ostalih sadržaja. Radije manje, ali dobro', zaključio je Milat.