Za sve koji ne žele propustiti rijedak susret s remek-djelima umjetnosti na prijelazu stoljeća Beča i Zagreba, ovo je rijetka prilika za neposredan doživljaj djela najpoznatijeg slikara austrijske secesije i jednog od najvećih umjetnika 19. i 20. stoljeća Gustava Klimta. Zagrebačka će publika imati ekskluzivnu priliku doživjeti što se krije ispod površine naslikanog u tajnovitom svijetu umjetnikove duše, strepnji i radosti, sjete i melankolije čovjeka u osvitu suvremenog doba.

Izložba 'Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.', navodi se u priopćenju Klovićevih dvora, nastala je u suradnji zagrebačke Galerije Klovićevi dvori te poznate bečke galerije Belvedere, a neke od umjetnina posuđene su iz privatnih zbirki diljem svijeta koje se iznimno rijetko izlažu u javnosti. Inače, najveća zbirka djela Gustava Klimta danas se čuva u galeriji Belvedere, a upravo je Klimt bio začetnik ideje o osnivanju Moderne galerije u Beču iz koje se kasnije razvio muzej Belvedere.

'Uz podudarnosti dviju kulture ova izložba ukazat će i na specifičnosti domaće likovne umjetnosti u odnosu na likovnost austrougarske prijestolnice. Kako je muza Alma Mahler usporediva s miljenicom zagrebačke publike Ljerkom Šram? Na koji je način Beč doživio Dalmatinac Vlaho Bukovac? Što je pridonijelo velikom uspjehu Ivana Meštrovića te kako su njegove skulpture nastale u Beču odražavale jednake tjeskobe razdoblja kao i Klimtove slike? Ukazat će se na snažne veze, dosad neprimjetne podudarnosti, razriješit će se dileme međusobnih utjecaja te, kao što to i priliči velikim projektima poput ovog, ukazati na vrijednosti hrvatske likovne baštine u kontekstu europske kulture', izjavila je Petra Vugrinec, autorica i kustosica izložbe, na konferenciji za medije u utorak na kojoj su ekskluzivno predstavljena djela najpoznatijeg austrijskog umjetnika Gustava Klimta.

U politički prevrtljivom razdoblju vladavine cara Franje Josipa I. i u vrijeme nastanka Freudove teorije psihoanalize umjetnost je imala ogroman utjecaj u društvu, a buđenje proljeća označila su brojna umjetnička djela zagrebačkih i bečkih umjetnika. Na izložbi će se tako moći usporediti djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića i mnogih drugih.

Među umjetninama iz Beča naći će se slike 'Prijateljice (Sestre)', 'Žena na crvenoj pozadini' te crteži za 'Beethovenov friz' Gustava Klimta, potom 'Borik zimi' i 'Alegorijska figura/Mladić Goethe s raširenim rukama' Kolomana Mosera, reljefi Georga Klimta, brata Gustava Klimta, dva naslonjača s potpisom Josepha Hoffmana te stol koji je oblikovao Adolf Loos i brojne druge umjetnine.

Među umjetninama hrvatskih autora je prizor s tri kupačice Vlaha Bukovca iz 1903. koja se nalazi u bečkom Belvedereu i naša će je publika prvi put imati prilike vidjeti te skulptura 'Majčina briga' Ivana Meštrovića, smještena u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti, pred domaćom publikom izložena nakon cijelog jednog stoljeća. Iz bečkog Belvederea će biti izložena i 'Madame Wittgenstein' Ivana Meštrovića, supruge Karla Wittgensteina, mecene našeg umjetnika.

Teme o smislu čovjekova postojanja, kavane kao novi forumi razmjena ideja i tema žene kao glavnog motiva samo su dio ovog razdoblja i dio podudarnosti dviju kultura, domaće i austrougarske. Kako je Klimtova muza Alma Mahler usporediva s miljenicom zagrebačke publike Ljerkom Šram, na koji je način Beč doživio Dalmatinac Vlaho Bukovac, što je pridonijelo velikom uspjehu Ivana Meštrovića te kako su njegove skulpture nastale u Beču odražavale jednake tjeskobe razdoblja kao Klimtove slike. Izložba će pokazati snažne veze i do sad neprimjetne podudarnosti zagrebačkih i bečkih umjetnika, razriješit će dileme međusobnih utjecaja te kao što to i priliči velikim projektima poput ovog, ukazati na vrijednosti hrvatske likovne baštine u kontekstu europske kulture. Kako je riječ o godini hrvatsko-austrijskog prijateljstva, brojni sponzori i partneri podržali su ovu izložbu. Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena, a u četvrtak će je svečano otvoriti predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.