Roman koji tematizira život u Sjevernoj Koreji ove je godine dobitnik Pulitzerove nagrade u svojoj kategoriji, čemu se zasigurno raduje njegov autor Adam Jonson. 'The Orphan Master's Son' žiri je ocijenio kao iznimno prozno djelo, a hrvatska će čitateljska publika imati sreću u sljedećih par mjeseci doći i do hrvatskog prijevoda ovog zanimljivog djela.

Naime, Lumen će u prijevodu Nevene Erak objaviti Johnsonov roman pod naslovom 'Sin gospodara siročadi', kako nam je izjavila urednica knjige Diana Matulić. Johnsonovo djelo izabrano je za prijevod i prije osvajanja slavne nagrade: 'Mislim da je općenito tema s kojom se Adam Johnson odlučio obračunati iznimno hrabra, važna i zanimljiva. Način na koji sustav - neograničene, ali i kakve lagodnije - vlasti utječe na pojedinca, kako im ispisuje život i, s druge strane život koji se događa usprkos tome, unutra, koji ima nagon za rušenjem, otporom, ljubavi, oslobođenjem.'

Matulić ističe da je Johnson naročito uvjerljiv u opisu Sjeverne Koreje, koji ipak nije mnogo drugačiji od predodžbi koje nam posreduju mediji: 'U romanu je sve, jer to i jest vrijednost književnog posredovanja, puno življe, životnije i stvarnije. Ono što u ovome romanu dobivamo je prikaz tog svijeta iz svijesti aktivnog sudionika tog života, visoko pozicioniranog vojnog kadra iz kojeg onda vidimo sve okrutnosti, boli, lomljenja, pitanja koje neki Jun Do odnosno John Doe može osjećati. Problem je samo što to nije distopija.'

Diana Matulić napominje kako smatra da je 'Sin gospodara siročadi' Pulitzera dobio posve zasluženo: 'Gotovo svi američki i britanski književni časopisi uvrstili su je u izboru jedne od knjiga godine. Ne samo zbog politički angažirane i aktualne teme, iako trenutak nije zanemariv. Riječ je doista o majstorski ispripovijedanom romanu, koji je dijelom klasično modernistički, s multiperspektivnim pripovjedačima, sa sjajnim montažama propagandnih govora, s unutrašnjom strujom svijesti, ali i tako živim autorskim stilom koji postiže potpuno nas odvesti u svijet koji vrijedi upoznati. Najviše zbog pitanja o kojima i mi koji živimo u tzv. slobodnom društvu razmišljamo ili bismo trebali razmišljati.'