Posjet danske kraljice kazalištu Mala scena
Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić
Posjet danske kraljice kazalištu Mala scena
Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić
POSEBAN POSJET MALOJ SCENI
U 15 sati hrvatsku izvedbu predstave 'Zašto baš ja?' redatelja Jacquesa S. Matthiessena u zagrebačkom kazalištu Mala scena gledala je i Margareta II, danska kraljica u prvom službenom posjetu Hrvatskoj
Prije samog dolaska kraljice osnivačica kazališta Mala scena, dr. Vitomira Lončar objasnila nam je zašto je upravo ova predstava zaslužila tako važan posjet.
'Kazalište Mala scena započelo je suradnju s Dancima još 1997., zatim smo 1998. napravili naš prvi festival Mliječni zub te smo pozvali i danske skupine. Nakon toga smo vidjeli da oni potpuno drugačije promišljaju kazalište za djecu od onoga što smo mi još iz zaostatka socijalizma imali u Hrvatskoj. Odlučili smo zato napraviti cijeli festival posvećen samo danskim skupinama i pozvali smo na taj festival najbolje od najboljeg.
Godine 2000. u Hrvatskoj se prvi put pojavilo dansko kazalište, što je s jedne strane bio veliki šok, a s druge strane prekretnica u poimanju kazališta za djecu uopće na našim prostorima, premda naša kazališta nisu preuzela tu praksu. Mala scena jest. Osobito ovu da u gledalištu sjedi samo 40-ak djece, da se ne krca 300 djece na predstavu, da je sve segmentirano po uzrastima, da se s djecom komunicira o suvremenim temama na potpuno drugačiji način. Dakle nov pristup. Nakon toga smo 2004. organizirali novi festival Mliječni zub i pozvali Jacquesa Matthiessena, redatelja predstave 'Zašto baš ja?', koji je održao i seminar za mlade redatelje. Cijelo to vrijeme tinjala je želja da zajednički napravimo projekt. Prije dvije i pol godine Jacques, koji radi po cijelom svijetu, rekao je: 'Ajmo sjesti i porazgovarati o toj ideji koja tinja već silne godine.'
Sjeli smo jedan dan, izmaštali projekt i odlučili krenuti. To je bilo početkom svibnja 2012, a audicija je bila u Zagrebu i trajala je punih tjedan dana dok smo početkom listopada 2013. radili u Hrvatskoj, Danskoj i Švedskoj. Predstava se ovu jesen završavala u Hrvatskoj, a prošli tjedan imali smo praizvedbu u Švedskoj. S dolaskom danske kraljice počinje njen život', objašnjava Lončar i ističe važnost 'kulturnog reciprociteta'.
'Kad gledate sve intervjue koje je kraljica dala, vidi se koliko je za Kraljevinu Dansku važna kultura i koliko je s kraljicom u delegaciji došlo umjetnika, i to što bi pokojni profesor Habunek rekao: 'A klasa umjetnika.' Mislimo da je iznimno važno da nas je kraljica prepoznala kao partnera koji već tolike godine surađuje s umjetnicima iz Danske jer sljedeće godine bit ćemo na najmanje dva danska festivala.
To je recimo, reciprocitet, ti kanali se otvaraju sve više i više, jer samo u tome je budućnost, u međunarodnoj suradnji, u razmjeni ideja, ali ponovno da svatko od nas zadrži svoj identitet. Upravo na tragu toga je i naša predstava 'Zašto baš ja?', jer je redatelj i autor iz umjetnika izvlačio njen sadržaj, a radio je baš na umjetnicima koje je sam izabrao. Dakle nije donio koncept koji je nalijepio na umjetnike, nego je tražio da oni izlaze iz njihovog identiteta. Ova predstava je na kraju ispala patchwork naših zajedničkih interakcija, ideja, promišljanja kazališta te kazališta za mladu publiku u Hrvatskoj, Danskoj, Švedskoj, ali i Norveškoj, u kojoj ćemo gostovati', kazala je Lončar.
Nakon što je uz svečanu ceremoniju Margareta II pogledala početnih 15 minuta predstave i odlično se zabavila u predvorju se nastavilo druženje s glumcima i zaposlenicima Male scene.
Događaju i predstavi prisustvovali su i Nora Krstulović, urednica portala Teatar.hr, dramaturg Miro Gavran te teatrologinja i redateljica Snježana Banović, nova kandidatkinja za ravnateljicu Zagrebačkog kazališta mladih, koju smo upitali za razlike u odnosu prema kulturi u Danskoj i Hrvatskoj.
'Danci potpadaju pod onaj model kulturne politike koji se može podvesti pod model države impresarija. Tu je razlika stoljetna, u ideji da je kultura nešto što ostaje i s čim se pravi ono što zovemo identitet, a ne ovo svakodnevlje na koje trošimo svoj privatni život, medijski prostor i ostalo, već ideja da je kultura ulaganje. To je osnovna postavka i iz toga sve ide. Mi smo još uvijek država inženjer s velikim interesnim grupama koje grabe velik dio kolača i to je naprosto patološka pojava, izvan sfera svake naše kulturne politike.
Nade su u novim generacijama u kojima vidim nezadovoljstvo, što je dobro, međutim ta naša politička vezanost, zagrljaj politike i kulture uvijek je jači, tako da - hoće li prevladati stručnost u sljedećoj generaciji, to je nešto za što se trebamo izboriti. Za sve se uvijek trebamo izboriti i kad već to nismo napravili kad je bilo vrijeme, dakle 1990-ih, sad je sve to puno teže', zaključila je Banović.
355771,354975,354129,352789