Podsjetimo, odlukom Grada Zagreba Zagrebački plesni centar pripojen je ZKM-u, što je izazvalo revolt plesne zajednice. Organizirane su brojne prosvjedne akcije, peticiju je potpisalo više od 2500 ljudi, a zatražene su i ostavke ravnateljice ZKM-a i zagrebačkog gradonačelnika, međutim, Grad Zagreb nije uzeo u obzir njihove zahtjeve ni njihovu inicijativu. Što kažu o tome?

'Način na koji Grad Zagreb donosi odluke vezane uz plesnu scenu i njezino djelovanje, netransparentan je, klijentelističkog je karaktera te isključuje plesne stručnjake i profesionalce. Na ignoriranje i zanemarivanje naših zahtjeva smo naviknuti, no pripajanje ZPC-a ZKM-u kap je koja prelijeva čašu. Pripajanje ZPC-a ZKM-u slijed je i rezultat dosadašnjeg načina upravljanja Gradske uprave, koja polazi od partikularnih interesa, a ne od interesa građana Grada Zagreba. Predloženi modeli upravljanja Zagrebačkim plesnim centrom o kojima govore gradski čelnici i gradonačelnik, pa tako i ravnateljica ZKM-a i voditeljica ZPC-a, različiti su potrebama plesnih umjetnica i umjetnika, a ponajmanje dozvoljavaju samostalnost plesne djelatnosti. A to je ustanova javno-civilnog partnerstva, dakle suradnja Grada i plesne zajednice', kaže plesačica Ivana Rončević, dodajući da je svaki pokušaj komunikacije i pregovora s Gradom Zagrebom, kao i svaki odgovor i argument gradskih vlasti, prožet nejasnim i nedovoljno argumentiranim aktivnostima te neodrživim ciljevima Gradske uprave.

Upitana da argumentirano objasni zašto smatraju da je pripojenje Zagrebačkog plesnog centra Zagrebačkom kazalištu mladih neprihvatljivo i neodgovorno te što plesna zajednica time gubi, Ivana Rončević je odgovorila da plesna zajednica gubi samostalnost i autonomiju u odlučivanju o vlastitoj djelatnosti, ali i dignitet i priznanje koje zaslužuje svojim dugogodišnjim uspjesima te ulaganjima u obrazovanje.

'Budući da odluke gradske vlasti i gradonačelnika Milana Bandića ne uzimaju u obzir stvarne potrebe plesne umjetnosti i njezine publike, pripojenje smatramo neodgovornim i neprihvatljivim jer se ne temelji na javnim potrebama građana i struke, čime se zanemaruje građane Zagreba, plesne umjetnike, kulturne djelatnike i sve ostale kolegice i kolege zbog kojih plesna umjetnost sve ove godine postiže i svojim radom ostvaruje uspjehe', ističe Ivana Rončević.

Po mišljenju plesačice Selme Banich, pripojenjem prostora Zagrebačkog plesnog centra Zagrebačkom kazalištu mladih plesnoj zajednici je oduzeto pravo na samoupravljanje kapitalnim resursom za rad.

'Odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba u zgradu Zagrebačkog plesnog centra od 2005. do 2009. godine utrošeno je 36 milijuna kuna iz proračuna grada. Ta sredstva su planski utrošena u obnovu i opremanje prostora bivšeg Kina Lika namjenski za plesnu umjetnost. Unatoč kapitalnoj investiciji i zahtjevu plesne zajednice za osnivanjem javne ustanove – centra za suvremenu plesnu umjetnost, od svečanog otvorenja zgrade u listopadu 2009. do danas nije riješen njezin pravni status', kaže Selma Banich, pojašnjavajući da je gradonačelnik Zagreba zaključkom iz travnja 2016. de facto jednog najmoprimca - Hrvatski institut za pokret i ples, zamijenio drugim – Zagrebačkim kazalištem mladih.

'Ovom odlukom se iznova stopira osnivanje samostalne ustanove za ples, odnosno, nastavlja pogodovati partikularnim interesima pojedinaca. Umjesto odgovornog upravljanja javnim dobrom i trajnog rješavanja statusa Zagrebačkog plesnog centra, dobivamo novog pravnog korisnika prostora – dramsko kazalište, odnosno, drugu ustanovu u kulturi koja će upravljati jedinim prostornim resursom za plesnu umjetnost u gradu, ali ne i vlastitu javnu ustanovu', ističe Selma Banich, dodajući da traže od gradske uprave da uvaži mišljenje i zahtjeve struke te poručuje: 'Zagreb može i treba imati centar za suvremenu plesnu umjetnost, kojim će upravljati struka i zainteresirana javnost, a ne samovolja gradonačelnika.'

Zanimalo nas je znači li to da nemaju povjerenja u ravnateljicu ZKM-a Snježanu Abramović Milković i novoimenovanu voditeljicu Zagrebačkog plesnog centra Martinu Nevistić, koje i same dolaze iz plesne zajednice. Naime, ravnateljica ZKM-a u intervjuu tportalu je naglasila da se prostor ZPC-a nije pripojio ZKM-u, nego je i dalje u vlasništvu Grada Zagreba koji će zaposliti petero djelatnika isključivo za potrebe ZPC-a i investirati u popravak zgrade. Po mišljenju Selme Banich, tom odlukom je Gradska uprava zapravo omogućila potpunu centralizaciju, odnosno privatizaciju tog prostora.

'Temeljem ovlasti određene Statutom ZKM-a, sadašnja ravnateljica, odnosno, bilo tko drugi na tom mjestu i Kazališno vijeće ZKM-a odlučivat će o ZPC-u bez neovisne evaluacije i participacije plesne zajednice u odlukama o kapitalnom resursu za njihov rad', naglašava Selma Banich, pojašnjavajući da se tom odlukom dodatno prekarizira pozicija plesne umjetnosti u odnosu na druge umjetničke discipline.

'Od plesnih umjetnica i umjetnika očekuje se da proizvode program unutar druge ustanove bez sustavnog programskog ulaganja i honoriranja rada, s napomenom da plesne umjetnike unutra ZKM-a ne štiti Zakon o radu, ne mogu sudjelovati u radničkom i kazališnom vijeću niti se mogu organizirati u neovisno izvršno tijelo, kao drugi djelatnici ZKM-a. Da pojasnim: kao što je ravnateljica osobno postavila vršitelje dužnosti u tzv. prijelaznom periodu - voditeljicu i producenta ZPC-a, tako će temeljem svojih ovlasti odlučivati i o novim djelatnicima ZKM-a za ZPC. Dakle, o novim umjetničkim voditeljima i voditeljicama producentima, tehničarima i čistačicama, a time indirektno i o godišnjem programu, odlučivat će jedna osoba – ravnatelj/ica ZKM-a. Važno je napomenuti da je aktualna ravnateljica ZKM-a i članica Kulturnog vijeća koje odlučuje o Programima javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za kazališnu i plesnu djelatnost, što je kao istovremenu predlagačicu godišnjeg programa za ZKM i ZPC stavlja u vrlo nezgodnu poziciju sukoba interesa', kaže Selma Banich, naglašavajući da se ovdje ne radi o izostanku povjerenja u kolegice na funkcijama, već o kolektivnoj, javnoj kritici politike koju Gradska uprava provodi od početka.

Na pitanje misle li da postoji opasnost da ravnateljica ZKM-a i voditeljica ZPC-a pokleknu pred pritiscima krupnog kapitala ili nekih drugih političkih interesa i da neće moći obraniti autonomiju plesne umjetnosti, Selma Banich je odgovorila da se održavanjem kontinuiranog statusa quo, umjesto očekivanog formaliziranja statusa Zagrebačkog plesnog centra, nastavlja stvarati dojam pogodovanja ne samo pojedincima, već i partikularnim interesima kapitala.

'Poučeni konkretnim primjerima iz dosadašnje prakse upravljanja javnim prostorom u gradu, pitamo se treba li početi strahovati od skore komercijalizacije i privatizacije i ovog javnog dobra, odnosno, trajne prenamjene funkcije tog objekta. Iako su se i same zalagale za osnivanje samostalne ustanove za ples, i ravnateljica ZKM-a i voditeljica ZPC-a su pristankom na ovakav rasplet već posustale u obrani i zaštiti naše autonomije', smatra Selma Banić.

U apelu je plesna zajednica zatražila da se, između ostaloga, preispita kome se i zašto pogoduje pripajanjem ZPC-a ZKM-u. Budući da se među plesačima šire različite priče, zanimalo nas je imaju li o tome i neka konkretna saznanja.

Prema riječima Žaka Valente, plesača, koreografa i jednog od osnivača riječke kazališne skupine Trafika, ZPC je pripojen ZKM-u, unatoč svim naporima struke i građana, od akcije Autonomija plesu, preko rada građanske inicijative Plenum i 2500 potpisa peticije za Autonomiju ZPC-a pa do pokušaja članova Odbora za kulturu da se otvori javna rasprava o problemu ZPC-a, i pri tome se u javnosti pojavila opravdana osnova za sumnju da se pogodovalo pojedincima na štetu struke i građana.

'Nas ne zanima kojim kanalima je sadašnja uprava ZPC-a postavljena i što se priča u kuloarima, već smo isključivo fokusirani na osnivanje samostalne ustanove za ples u prostoru ZPC-a i njen ustroj koji zadovoljava standarde struke, što podrazumijeva mijenjanje odluke gradonačelnika od strane Gradske skupštine. U tom smjeru ćemo nastaviti djelovati i dalje', poručuje Valenta.

Na upit kako objašnjava da u gradskom proračunu nije odvojen novac za takvu ustanovu, što očito znači da njihova inicijativa nije pala na plodno tlo, plesačica i koreografkinja Ana Kreitmeyer je izjavila da je očigledno da se gradska politika provodi po načelima 'nekima može, a nekima ne'.

'Samim time možemo doći do zaključka da neki imaju više prava, utjecaja i moći od nekih drugih, pa makar ovi drugi slijedili zakonski postavljene procedure', kaže Ana Kreitmeyer.

Na kraju nas je zanimalo jesu li stupili u kontakt s novom voditeljicom ZPC-a Martinom Nevistić i pokušali dogovoriti eventualnu suradnju. Prema riječima Ane Kreitmeyer, komunikacija se službeno odvija između Upravnog odbora Udruge plesnih umjetnika Hrvatske i voditeljice ZPC-a i članstvu udruge su transparentni svi ishodi te komunikacije.

'Međutim, nije potpuno transparentna komunikacija koju ZPC ima s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport jer dobivamo oprečne informacije. Bez obzira na to koliko potičemo komunikaciju s gradskim vlastima, ispada da posljednji dobivamo informacije. Tako je nemoguće steći povjerenje', naglašava Ana Kreitmeyer, dodajući da se trenutačno nalaze na suprotnim pozicijama i razlikuju u metodama djelovanja, a time i u idejama kako bi ZPC kao institucija trebao funkcionirati.

Zaključak? 'Želimo prije izbora jasan plan i kalendar ustanovljavanja ZPC-a, donošenje skupštinske odluke o ustanovljavanju, osnivanju samostalne ustanove za ples i od toga ne odstupamo', poručila je na kraju Ana Kreitmeyer.