Samo prividno miruje slavonska likovna scena. Unazad dvije godine u Osijeku pratili smo mjestimične samostalne i grupne slikarske izložbe, s povodom i ponekim iznenađenjem u dvije postojeće gradske galerije, ali ovogodišnji Biennale nudi više
U sukobu koncepata, razmišljanja, stavova i ukusa nastale su dvije reprezentativne likovne izložbe, grupne retrospekcije likovnog izričaja Slavonije, u četvrtak predstavljene gotovo istovremeno. Slavonski biennale, 23. po redu, manifestacija kojom Galerija likovnih umjetnosti predstavlja suvremeno regionalno stvaralaštvo, i Odbiennale, aktivistički projekt pod debitantskim nazivom uhodane umjetničke organizacije POPUP kojoj uskakanje u neočekivane urbane prostore više nije slučajno.
Kao što im nazivi otkrivaju na 23. Slavonskom biennalu, po strogo određenim pravilima između 300 prijavljenih radova 160 umjetnika odabran je jedan dio za izlaganje u zgradi GLUO-a u Europskoj aveniji. Autori dijela izloženih radova - Boris Sekulić, Vjekoslav Filipović, Helena Janečić, Dražen Jerabek, Marko Dješka i Lucija Jakovina - dobili su priznanja, a Grand prix osvojio je Boris Sekulić za djelo 'Putujem'.
Uprava GLUO-a uvijek dva puta mora razmisliti prije postavljanja projekta, jer je prostor vrlo ograničen. Secesijska zgrada uokvirena je određenim brojem četvornih metara, pa je sada stalni postav maknut sa strane pred suvremenim radovima.
Nomadski Odbiennale, nemiran, buntovan, mlad i protestan, seli se iz jednog lokala u drugi, bez truda u sve uzanse salonskih priredbi. Odbijeni na Biennalu, oni koji nisu ni željeli u njemu sudjelovati, ali i umjetnici koji su izložili objema publikama, okupili su se jučer u večernjim satima u bivšoj trgovini tekstilnom odjećom jednog neuspješnog trgovačkog centra na uglu Šamačke i Ribarske.
Vladimir Ferlih, docent na Likovnoj akademiji u Osijeku, jedan od predvodnika POPUP-a, kaže da je prostor ispražnjenog butika više nego idealan za izlaganje radova. 'Trenutno smo u najmodernijoj galeriji u Osijeku. Zapravo, kao u New Yorku', priznaje, okružen svjetinom usred bijelo okrečene prostorije s prostranih 250 četvornih metara.
Unutra se dimi duhan i pije lokalno pivo iz boca, u okolnim trgovinama još uvijek opstaju malobrojni tekstilci i jedan novi second hand shop, akcijski se trži sezonskom obućom na štandovima, pa Esseker centar kao da je na sat živnuo nakon godina tavorenja u vlastitoj praznini.
Frelih tvrdi da se poruka Odbiennala ne iscrpljuje u protivljenju zastarjelosti Biennala, za koji smatra da je koncepcijom ostao u '70-ima, nego da se nastavlja na misiju POPUP-a da obezvrijeđenim i ispražnjenim postojećim dvoranama, trgovinama, birtijama, na prepad udahne novi smisao.
Valentina Radoš, kustosica GLUO-a i jedna od članica žirija Biennala, pojavu na sceni ocijenila je pozitivnom za razvoj umjetnosti i najavila svoj posjet.
'Salon odbijenih nije ništa novo. Dapače, ideja se uspješno provlači iz 19. stoljeća. POPUP je sjajna inicijativa i redovno odlazimo na njihove izložbe', upozorila je.
Pored Radoš u sastavu žirija 23. Slavonskog biennala bili su dr. sc. Sonja Briski Uzelac, teoretičarka umjetnosti, predsjednica, Darko Macan, književnik i autor stripa, mr. sc. Branka Hlevnjak, povjesničarka umjetnosti, dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak, viša kustosica GLUO.
Tri jednako vrijedne nagrade Ex aequo osvojili su Vjekoslav Filipović za djelo 'Gajbe' (reljef, kocka, krug), Helena Janečić za djela 'Dnevna soba', 'Krevet u Aljmašu' i 'Atelje na terasi', te Dražen Jerabek za radove ilustracija iz knjige 'Nije me strah'. Priznanje žirija dobio je Marko Dješka za radove 'Tis'ga' i 'Sotonin sin', te Lucija Jakovina za rad 'Kronologija odlaska'. Uvedena je i nagrada publike koja će se nakon glasanja dodijeliti na manifestaciji Noć muzeja 25. siječnja 2013.
Frelih smatra da se iza toga krije ustajala metoda odlučivanja i vrednovanja umjetnosti koju treba modernizirati. 'Izložba Odbiennale protestira sa svima onima koji s nama dijele stav o kulturno-umjetničkom životu zajednice i koji priželjkuju jednu biennalnu izložbu kao problemsko-konceptualno i sustavno promatranje tekuće umjetničke produkcije. Postalo je (pre)očito da je došlo vrijeme za buđenje, vrijeme da kulturne manifestacije prestanu stagnirati i nazadovati, da se probude, ubrzaju i konačno uhvate korak s energijom vremena i prostora u kojemu jesmo', poručio je.