Iako je prošlo skoro 15 godina od posljednje Kulmerove izložbe u Zagrebu, znakovito je da se njegovog stvaralaštva odlučila prisjetiti njegova kći Barbara, a zanimljivo je i to što se Kulmerova izložba održava u zagrebačkoj Galeriji Forum, koju je on utemeljio 1969. godine, zajedno s nekolicinom naših najznačajnijih slikara, kipara i intelektualaca druge polovice 20. stoljeća (E. Murtić, F. Šimunović, Z. Prica, K. Angeli Radovani, K. Kantoci, N. Reiser, V. Gotovac i drugi), te bio njenim članom sve do svoje smrti, 1998. godine.

Kulmerov slikarski opus iznimno je bogat te se manifestira kroz nekoliko različitih faza koje prvenstveno uključuju slikarstvo i grafiku, ali i opremu knjiga, filmsku scenografiju i kostimografiju te zidno slikarstvo. Njegove slike uvijek su bile znak modernosti naše sredine, interesirale su umjetničku kritiku i kupce te imale visoku cijenu na domaćem umjetničkom tržištu. Njegova 'Smeđa slika' iz 1960. godine kupljena je za kolekciju prestižnog britanskog muzeja Tate Modern, a sliku iz te serije, nazvanu 'Smeđa slika I', također nastalu 1960. godine, možemo vidjeti na upravo otvorenoj izložbi u Galeriji Forum.

Kulmerove slike energični su psihogrami koje povjesničari umjetnosti pripisuju enformelu, internacionalnom slikarskom stilu koji se razvija 50-ih godina prošlog stoljeća i predstavlja europski pandan istodobnom američkom apstraktnom ekspresionizmu, odnosno slikarstvu geste. Protagonisti tih stilova bili su: Jackson Pollock, Lucio Fontana, Jean Dubbufet, Henri Michaux, Arshile Gorky, Antoni Tàpies, Georges Mathieu, Hans Hartung i mnogi drugi, a od domaćih slikara Ivo Gatin, Marijan Jevšovar, Đuro Seder, Eugen Feller, Vlado Kristl i, naravno, Ferdinand Kulmer

Iako je Kulmerovo slikarstvo valorizirana činjenica u kontekstu domaće povijesti umjetnosti, njegova kći Barbara odlučila je ne birati i ne postavljati radove svog oca iz perspektive povjesničara umjetnosti, odnosno po principu važnosti određenog perioda, pojedine umjetničke faze ili pak prema umjetničkom talentu i slikarskim sposobnostima svoga oca, već se, kao arhitektica, prvenstveno odlučila baviti pokretom i shematskim prikazom te, sa stanovišta kćeri, emocijama koje slike njezinog oca prenose na platnu te izazivaju kod gledatelja.

Treba podsjetiti da je Ferdinand Kulmer bio potomak vrlo poznate i nekoć vrlo bogate plemićke obitelji Kulmer. Imao je lagodno, ali samotno djetinjstvo bez majke, provedeno u mnogim obiteljskim imanjima i unutar zidina posjeda svoga djeda, a obilježilo ga je krajnji nedostatak emocionalne topline od strane njegove obitelji te neizmjeran šok prouzročen gubitkom svog imetka nakon Drugog svjetskog rata. Sve navedeno formiralo ga je u introvertiranu, mirnu i povučenu osobu, zarobljenu iza svog pristojno odgojenog eksterijera, koja je stoički promatrala kako se nekoć velika obiteljska imanja, zgrade i posjedi razvlače i sustavno uništavaju. U njegovu obiteljsku palaču na zagrebačkom Gornjem gradu 1954. godine uselila se tadašnja Galerija suvremene umjetnosti, koja je u tom prostoru ostala cijeli njegov život, a njemu je ostavljen stan u jednom krilu te zgrade.

Unatoč turbulentnoj i nevjerojatnoj povijesti jedne drevne plemićke obitelji, Barbara Kulmer odlučila se za vrlo intiman i osoban projekt. Prema njezinim riječima, unutarnji rat njezinog oca za nju je i više nego očit u njegovom radu te danas smatra da je jedino kroz svoje slike uspio izraziti iskreno duboku emociju – i to kroz snažan i izražajan potez kistom te moćan kolorit.

Barbari Kulmer primarni je interes bio postaviti pitanje što je pokrenulo očevo stvaralaštvo, na koji način je ono nastalo i što ga je odvelo iznad razine prosječnog i običnog. Odabir radova temeljila je isključivo na tome da li radovi prenose neku emociju i da li su te emocije snažne, odnosno na koji način to slikarstvo prenosi emociju i da li evocira emociju i ukoliko da, kakvu. Tjeskobnu? Strastvenu? Tužnu? Depresivnu? Sretnu? Drugim riječima, Barbaru Kulmer nije zanimala puka činjeničnost umjetničkih radova, već stvarna ostavština njenog oca, odnosno mogućnost emocionalne razmjene i osjećaji koje Kulmerova umjetnost nastoji prenijeti gledatelju i gledateljeva emocionalna reakcija na tu umjetnost.

Za vrijeme trajanja izložbe u dvorani KIC-a održat će se i dva popratna događanja: predstava/platforma/inicijativa/projekt '12/2', (u srijedu, 30. siječnja u 20 sati) koju potpisuje redatelj Slobodan Karajlović te razgovor Barbare Kulmer sa psihologinjom Mirjanom Krizmanić na temu 'Emocionalnih ratišta' (u srijedu, 13. veljače, u 19 sati).