'Oduvijek su me zanimali zlikovci i antijunaci. Draži su mi Kapetan Kuka od Petra Pana i Dugi John Silver od Jima Hawkinsa', kazao je Colfer, jedan od istaknutih inozemnih gostiju ovogodišnjeg izdanja književnog festivala Zagreb Book Festival (ZBF), koji se od 16. do 22. svibnja održava u organizaciji Naklade Ljevak u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) s fokusom na irsku književnost.

'Palo mi je na pamet u središte priče staviti upravo jednog takvog antijunaka iako, iskreno, nisam očekivao da će to biti zanimljivo prevelikom broju ljudi. Uspjeh koji su postigle knjige o Artemisu doista me ugodno iznenadio', dodao je.

No, njegovo je glavno oružje humor, ističe. 'Često se stvarno trudim izbjeći šale ali čini se da mi to nikako ne uspijeva', kazao je pisac, koji se okušao i u pisanju horor priča ali su ga u tome omele šaljive ideje kojih se nikako nije mogao otarasiti. 'Do sad sam došao u fazu da sam se s time pomirio', kaže.

Danas jedan od najpoznatijih suvremenih irskih književnika, Colfer je prije nego je postao pisac bio nastavnik u osnovnoj školi. Pisati je počeo vrlo mlad, u svojim 20-ima, tek je bio završio fakultet i već je znao da želi biti pisac.

'Oduvijek sam pisao priče i moj je plan bio knjigama se baviti navečer ili za vrijeme školskih praznika, a danju raditi u školi. Dugo je potrajalo dok nisam objavio prvu knjigu, ali je u konačnici moj plan uspio', kazao je.

Radeći kao nastavnik u osnovnoj školi puno je naučio o tome kako se obraćati mladim ljudima, na koji način s njima razgovarati, a kako mitovi i legende imaju velik udjel u nastavnom programu irske povijesti, također je naučio biti dobar pripovjedač, 'što je golem korak na putu prema karijeri pisca'.

Artemis mu je donio slavu, no njegov je prvi mali dvanaestogodišnji junak sa stavom bio Benny Show, iz serijala 'Benny i Omar' (1998.) i 'Benny i Babe' (1991.), temeljenom na piščevim iskustvima iz Tunisa. U domovini se proslavio 2001. godine objavivši prvi u nizu romana o Artemisu Fowlu.

'Napisao sam nekoliko knjiga prije prve knjige o Artemisu, no to je bila ona prekretnica koja mi je omogućila da prestanem raditi kao nastavnik i postanem pisac na puno radno vrijeme', kazao je.

Kako mu spisateljska slava u domovini nije kao piscu za tako malo tržište mogla osigurati pristojan život, nakon nekog je vremena konačno pristao uzeti književnog agenta i život mu se odjednom posve promijenio.

'Odjednom sam uletio u kovitlac i u biti sam od onda manje-više neprekidno na turnejama, iako danas više ne putujem toliko kao nekad, ako ikako mogu na to utjecati', kazao je pisac, napomenuvši kako sada putuje 'samo na vrlo posebna mjesta'.

Izmišljeni vilinski svijet ažuriran za suvremenu djecu

Takvo je jedno 'posebno mjesto' za Colfera očigledno i Zagreb, gdje će u subotu 21. svibnja u ZBF-ovu programu 'Miksano za male' predstaviti tri knjige iz serijala objavljene na hrvatskome – 'Artemis Fowl', 'Arktički incident' i 'Vječni kod', sve tri u prijevodu Dubravke Petrović i u izdanju nakladnika Algoritam.

Artemis je dvanaestogodišnji dječak koji, nakon što mu pogine otac, šef irske zločinačke organizacije, uz pomoć dvoje vjernih slugu, Butlera i Juliette, preuzima nadzor nad obiteljskim imanjem i poslovima. Vrhunski obrazovan i nadnaravno lukav, Artemis ne preže ni od čega: ni zakoni, ni moralni obziri, ni zastrašujući protivnici neće ga spriječiti da se dokopa svoje tone zlata.

Svojeg (anti)junaka Colfer je oblikovao kao tipičnu mladu osobu te dobi. 'Mislim da većina mladih prođe kroz to neko životno razdoblje drskosti prema odraslima. To sam naučio radeći 15 godina u školi, tako da mi se činilo posve prirodnim tinejdžere takvima prikazati i u fikciji, a priznajem da sam i sam bio pomalo takav', kazao je.

Znao je da mu mora nadjenuti neko neobično ime, a podosta se namučio dok nije pronašao ono pravo. 'Artemis je grčko ime koje se davalo dječacima koji su bili veliki lovci, a glagol 'to fowl' znači loviti krilata stvorenja, pa je tako Artemis Fowl lovac na krilata stvorenja', pojasnio je.

Ta su krilata stvorenja u Artemisovu slučaju vile – Colfer je svojeg antijunaka smjestio u fantastično okruženje vilinskog svijeta koji je, za razliku od drevnih bajki, osuvremenjen tehnologijom budućnosti.

'Znao sam da želim napisati bajku, ali mi je bilo jasno da ću, želim li da ta bajka bude iole zanimljiva i meni samome, u nju morati unijeti neke nove elemente. Zato sam uz antiheroja u nju ubacio i tehnologiju', kazao je pisac.

Uskoro i film

Da je njegova formula uspješna dokazuje činjenica da je serijal o Bennyju adaptiran i u film i u tv seriju, BBC je adaptirao njegovu knjigu 'Half moon Investigations' (2006.), a filmska prava za film temeljen na prvoj knjizi o Artemisu otkupio je Disney, režira ga Kenneth Branagh a scenarij piše Conor McPherson.

'Neobičan je osjećaj vidjeti na televiziji nešto što je ranije postojalo samo u mojoj mašti. Mislim da je BBC-jeva televizijska adaptacija knjige 'Half moon Investigations' poboljšala original i to me stvarno oduševilo', kazao je pisac, otkrivši kako je film o Artemisu u fazi dovršetka rada na scenariju, još se ne zna tko će u njemu glumiti, a 'ako prođe dobro, nadam se da će snimiti još nekoliko nastavaka'.

Dosad je napisao osam knjiga o Artemisu, posljednju 2012. i nema se namjeru više vraćati tome serijalu: 'Mislim da sam zasad gotov s njima, mada nije isključeno da se jednoga dana vratim svijetu tih knjiga, ali iz nekog drugog rakursa. Puno je zanimljivih likova koji bi mogli biti nositelji radnje'.

Izuzetno plodan pisac – osim knjiga za mlade, SF i avanturističkih romana, Colfer piše stripove, krimiće, knjige za djecu, napisao je nastavak SF romana Douglasa Adamsa 'Vodič za autostopere kroz galaksiju', a napisao je i jedan scenarij.

No, najponosniji je na knjige o Artemisu. 'Tih osam knjiga zauzima doista velik prostor na mojoj osobnoj polici. Sve su bile bestseleri i, što je još važnije, vjerujem da sam u svakoj od njih uspio održati visoko postavljenu ljestvicu. To me postignuće doista čini ponosnim, mogao bih se sretan povući u mirovinu', kazao je pisac, koji trenutno za kompaniju Marvel piše knjigu o superjunaku Iron Manu, te još radi na stripu noveli naslovljenom 'Illegal', koja se bavi položajem afričkih imigranata.

U sklopu festivalskog programa, Colfer će također sudjelovati i u neformalnom razgovoru s glumcem i redateljem Miranom Kurspahićem u programu 'Irish coffee' u HNK-ovu bistrou, a sa svojom će se hrvatskom čitateljskom publikom družiti i na predstavljanju knjige 'Dublin noir' u MUO-u, kao jedan od pisaca uvrštenih u zbirku. Knjigu je objavio nakladnik Durieux a prijevod potpisuje Davorka Ćurković.