'Sudbina mi je dodijelila to da sam živio na više adresa i to ne samo u određenim životnim razdobljima, nego istovremeno. To može biti naporno, na trenutke čak šizofreno, no što je, tu je - ja sam ne svojim izborom nekakav moderni nomad. Rekao bih: tko god kupi moj roman - njegov sam', kazao je autor doputovavši iz Brčkog u povodu svečanog predstavljanja njegovog novog romana 'Sandale' u VBZ-ovom knjižarsko-galerijskom centru Fadil Hadžić u zagrebačkoj Ilici.

Najavljen kao 'neobična, duhovita i uzbudljiva knjiga' proizašla iz temeljito prekrojene i nadopisane zbirke priča 'Fasung' objavljene 2002, roman 'Sandale' izborom tema nastavlja se na Sejranovićevo dosadašnje stvaralaštvo u kojemu opisuje svoje emigrantske dane u Norveškoj.

'To je bila moja prva zbirka, izašla prije 11 godina, u koju sam pokušao ugurati sve ono što sam do tada bio napisao. Bila je to mješavina žanrovski i stilski prilično različitih priča, u kojoj sam dosta eksperimentirao', kazao je Sejranović u telefonskom razgovoru za Hinu uoči današnjeg predstavljanja.

'U međuvremenu sam izgradio svoj stil i odlučio uzeti četiri-pet ponajboljih priča iz te zbirke, kojima sam dodao desetak priča nastalih u posljednjih desetak godina, otkada je ta zbirka objavljena, iz čega je nastala neka vrsta labavo strukturiranog romana koji stilski i žanrovski ne odskače od moja dva prethodna romana', kazao je pisac.

Sejranović je čitalačkoj publici prvenstveno poznat po svojem književnom prvijencu 'Nigdje, niotkuda' (2008), za koji je dobio nagradu Meša Selimović koja se dodjeljuje za najbolji roman objavljen na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Napisao je i roman 'Ljepši kraj' (2010). Oba romana izašla su i na norveškom jeziku, na kojemu je Sejranović dosad objavio nekoliko priča pisanih izvorno na norveškom, a otkriva da se uskoro sprema na tom jeziku napisati i čitav roman.

U 'Sandalama' je njegov literarni alter ego ponovno junak-emigrant razapet između nekoliko sredina, načina života i životnih ideologija. Naslov zbirci dala je kratka priča 'Sandale', objavljena 2002. u prvoj hrvatskoj antologiji erotskih priča, a opisuje jednu epizodu iz emigrantskog života njegova junaka u Oslu.

Drago Glamuzina, Bekim Sejranović i Zoran Ferić

'Odabrao sam upravo nju za naslovnu priču jer smatram da je to ponajbolja priča koju sam dosad uspio napisati', kazao je Sejranović.

Koristeći svoja iskustva kako bi demistificirao balkanske mitove o modernom kapitalizmu, Sejranović u 'Sandalama' još jednom poseže za spojem autobiografije i fikcije temeljene na autorovu osobnom iskustvu. O svojoj književnoj metodi kaže da je tematski dosta slična onoj nagrađivanog hrvatskog pisca mlađe generacije Damira Karakaša. No ističe da se Karakaševa proza odlikuje asketskim, ekonomičnijim stilom pisanja.

'Kod mene je više prisutna usmena pripovjedačka tradicija iz Bosne', kazao je.

Njegov je novi roman izašao u izdanju nakladnika VBZ-a. Riječ je o prvoj suradnji mladog pisca i tog zagrebačkog nakladnika, a ideja je bila, nakon velikog uspjeha prethodnih dvaju romana, napraviti reprint prvog Sejranovićeva romana koji se danas više nigdje ne može nabaviti.

'No pokazalo se da bi bolja ideja bila taj roman malo razraditi i nadopuniti, iz čega je nastala potpuno drugačija knjiga koja prikazuje isti pripovjedni svijet koji se od 2000. do danas nije promijenio. Dobili smo prerađenu knjigu što s prethodna dva romana čini zaokruženu trilogiju koja donosi čitavu kronologiju piščeva života, od djetinjstva pa sve do danas', kazao je glavni urednik VBZ-a Drago Glamuzina

Bekim Sejranović rođen je 1972. u Brčkom. Osim što piše romane, autor je studije 'Modernizam u romanu Isušena kaljuža Janka Polića Kamova'. Prevoditelj je i priređivač antologije kratke norveške priče, a jedno vrijeme je predavao južnoslavenske književnosti na fakultetu u Oslu, u kojem živi od 1993. Trenutno živi u Ljubljani, odnosno na relaciji Ljubljana-Oslo-Brčko, i upravo dovršava novi roman na hrvatskom jeziku.

Iako nije želio otkriti previše detalja o svojem novom književnom uratku, kazao je ipak da je riječ o hommageu antologijskom junaku Marka Twaina, Huckleberryju Finnu.

'Bit će to jedna hrvatska, balkanska verzija Huckleberryja Finna u kojoj on više nije dječak. Sad je narastao i ne puši više samo lulu, a umjesto Mississippijem, plovi Dunavom i Savom', kazao je Sejranović.