"Riječ je o jedinstvenoj pan-europskoj perspektivi na Veliki rat kojoj je cilj dijeliće zajedničke europske povijesti sačuvati za buduće generacije", kazala je izvršna direktorica Europeane Jill Cousins na konferenciji za novinare u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu. Taj projekt sadrži sve – ljude, zajedničku povijest, kulture, element socijalne inkluzije; on povezuje Europu objedinjujući osobnu povijest europskih građana i umrežuje europske institucije koje se bave kulturnim naslijeđem, dodala je Cousins.

Istaknula je da projekt predstavlja sve države i pojedince, bez obzira na kojoj su strani bili. "Organizatorima je iznimno drago zbog ostvarene suradnje s hrvatskim Ministarstvom kulture i državnim arhivom, kako bi se svjedočanstva o tom važnom dijelu hrvatske povijesti priključila onima drugih europskih nacija", rekla je.

Otkako je 2011. pokrenut, u sklopu projekta Europeana 1914-1918 organizirano je više od 150 prikupljanja uspomena u više od dvadeset država diljem Europe, a ove godine, uključujući Hrvatsku, bit će organizirano još pet. Do sad je u projektu objedinjeno 400 tisuća rijetkih neobjavljenih dokumenata digitaliziranih u deset nacionalnih knjižnica, 660 sati jedinstvenog filmskog materijala koje su digitalizirali audiovizualni arhivi i više od sto tisuća osobnih dokumenata i memorabilija od više od deset tisuća sudionika rata.

Prikupljanju fotografija, pisama, dnevnika, filmova ili zvučnih zapisa mogu se priključiti i hrvatski građani te tako izravno sudjelovati u stvaranju europske kulturne građe o tom razdoblju. U pet hrvatskih gradova održat će se "Dani prikupljanja uspomena", i to 3. i 4. listopada u Zagrebu, 10. i 11. listopada u Osijeku i Koprivnici, 12. i 13. prosinca u Rijeci, te 19. i 20. prosinca u Dubrovniku i Korčuli.

Građu će stručnjaci iz kulturnih institucija profesionalno digitalizirati te će ju Europeana zatim postaviti na web stranicu www.europeana1914-1918.eu, dok će građani svoje uspomene i dalje zadržati u obiteljskoj ostavštini. Trenutni sadržaj arhiva može se vidjeti na web stranici, najvažnijem izvoru originalnih materijala koji svjedoče o Prvom svjetskom ratu.

Pomoćnica ministrice kulture Tamara Perišić istaknula je kako je sudjelovanje u Europeaninu projektu još jedna aktivnost tog ministarstva u sklopu sveobuhvatnog nacionalnog programa obilježavanja stogodišnjice Prvog svjetskog rata, a u suradnji s Povjerenstvom za koordinaciju obilježavanja Prvog svjetskog rata Vlade RH. "Nadamo se da će hrvatski građani prepoznati potencijale te akcije i pridružiti joj se, te time pridonijeti sadržaju arhiva Europeane 1914-1918 kao najvažnijem izvoru originalnih materijala koji svjedoče o Prvom svjetskom ratu i koji već sadrži brojne dokumente iz institucija iz svih krajeva Europe i svijeta", kazala je Perišić.

Oni koji ne mogu doći na "Dane prikupljanja uspomena" više informacija o tome kako sami mogu fotografirati, skenirati i staviti materijale na Europeanu mogu pronaći na internetskim stranicama Europeana 1914-1918. Tijekom "Dana prikupljanja uspomena" bit će organizirane i druge tematske aktivnosti vezane uz to razdoblje, poput projekcija filmova o Velikom ratu, predavanja i izložbi, kakva je primjerice izložba fotografija Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu vezana uz Prvi svjetski rat otvorena danas u HDA-u.

Svoju ostavštinu na predstavljanje projekta donijela je Mirjana Paušak, viša kustosica-voditeljica Muzeja Valpovštine.

Tijekom Prvog svjetskog rata Antun Širo, Mirjanin djed, radio je kao vrsni majstor strojobravar u vojnoj radionici u Beču. Djed Antun je mobiliziran u Osijeku, dok se bavio strojobravarskim poslom i prve dvije godine rata proveo je na bojišnicama u današnjoj sjevernoj Rumunjskoj i zapadnoj Ukrajini. Dok su boravili u Beču, djed Antun je u svoje slobodno vrijeme u radionici napravio prstene za obitelj, a ostali su sačuvani sve do danas. Ručno rađeni prsteni nisu jedini prsteni koje su sačuvali jer Mirjana ima i željezne prstene koje su dobili u zamjenu za zlato, prema tadašnjoj akciji u kojoj su građani pomagali stradalnicima rata.

“Nakon rata, obitelj se vratila u Osijek, ponijevši sa sobom brojne predmete s bojišnica Prvog svjetskog rata i iz bečke svakodnevnice. Baka Franciska sačuvala je razglednice koje joj je Antun slao s fronti, a imali su i brojne fotografije s prijateljima vojnicima, iz vojne radionice i obiteljskog života u Beču. Zanimljivo je kako su sudjelovali i u nacionalnim humanitarnim akcijama, pa su između ostalog sačuvali ženski i muški prsten s natpisom na njemačkom jeziku 'Dadoh zlato za željezo', kada su darovali zlato i u zamjenu dobili željezne prstene.

Djed je i sam bio spretan u radionici, pa je u slobodno vrijeme izradio prstene za baku i mamu, s njihovim inicijalima i ukrasima. Godinama je baka čuvala naslijeđe iz Beča s posebnom pažnjom i sjećam se priča koje nam je prepričavala, ali isto tako su se zatim pomalo zaboravili i pogubili u našoj obiteljskoj ostavštini, a to naša djeca i povijest ne zaslužuju. Obljetnicom i izložbom u Valpovu, prisjetila sam se da i ja imam materijale koje sam sada ponovno počela istraživati i naravno da ću rado digitalne verzije podijeliti sa svima.”