Transkribirajući drevne basne u život današnje djece, predstava poseže za transformativnom moći sadržanom u životinjskim licima koja govore, služeći se tom tehnikom kako bi se na različite načine opisali ljudski napori i slabosti.

Kako se ističe u najavi, zamišljena je kao vedra i zabavna predstava koja ne štedi djecu od često okrutnih uvjeta koji postoje u svijetu (kroz životinje personificiranih) odraslih. 'Smještena je u apstraktni, svevremenski prostor u kojem vladaju zakoni ljudske igre, a nastoji animirati djecu svim elementima tjelesne glumačke vještine: animacijom odjeće, mimom, karakternim studijama životinja, teatrom objekta, koreografijom mizanscena itd', dodaje se.

Životinje koje će govoriti u toj predstavi protagonisti su basni 'Vuk u janjećoj koži', 'Kornjača i zec', 'Vuk i ždral', 'Guska sa zlatnim jajima', te 'Cvrčak i mrav', a interpretirat će ih glumci Matija Čigir, Nataša Kopeč, Ante Krstulović, Anđela Ramljak, Berislav Tomičić, Drago Utješanović i Filip Vidović.

Basne je adaptirao Božić, koreografiju su napravile Petra Hrašćanec i Ksenija Zec, scenografiju i kostimografiju osmislila je Zdravka Ivandijaglazbu potpisuje Damir Šimunović, a za svjetlo se pobrinula Vesna Kolarec.

Starogrčki basnopisac Ezop živio je u šestom stoljeću prije naše ere. Pod njegovim imenom do danas se očuvalo oko četiristotinjak basni, koje karakterizira jednostavnost i humor protkan alegorijama o međuljudskim odnosima i karakterima. Vješto se koristeći starim temama i spajajući ih s oštrim promatranjem ljudi i prirode, Ezop je stvorio basnu kao književnu vrstu, davši joj oblik dramski komponirane kratke priče s poučnom poantom, koja je često dodana na koncu i u obliku posebne poruke. Većina njegovih basni donosi slike iz životinjskog svijeta ali mnogima su protagonisti i biljke, predmeti, pojmovi, ljudi pa čak i bogovi.