U zadnje dvije godine, 18-člana Akademija dodijelila je prestižnu nagradu američkoj pjesnikinji Louise Gluck i tanzanijskom piscu Abdulrazaku Gurnahu, književnicima čija djela nisu bila puno prevođena i nisu bila poznata širokoj javnosti, čak ni nekim izdavačima.

„Nakon prošle godine, mislim da je još teže nagađati” tko bi mogao pobijediti ove godine, rekla je Lina Kalmteg, književna kritičarka Švedskog radija, podsjećajući da je bila „potpuno iznenađena” kad je prošle godine bilo pročitano Gurnahovo ime.

„Mislim da ove godine možemo očekivati poznatije ime, nakon prošlogodišnjeg iznenađenja”, rekao je Bjorn Wiman, urednik kulture u švedskom listu Dagens Nyheter.

Akademija se polako oporavlja od velikog #MeToo skandala koji je doveo do odgode dodjele nagrade 2018. te kontroverzne odluke godinu dana poslije da je se dodijeli Austrijancu Peteru Handkeu.

Njegova prosrbijanska stajališta išla su sve do toga da je podržao bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, kojemu se sudilo za genocid kada je 2006. umro.

Prije tri godine Akademija je obećala da će novi kriteriji omogućiti da prilikom izbora bude više globalno orijentirana i da će više u obzir uzimati rodnu jednakost.

„Akademija je sada jako svjesna svoje reputacije kada je riječ o raznolikosti i rodnoj zastupljenosti, na sasvim drukčiji način nego prije skandala 2017./2018.”, rekao je Wiman za AFP.

„Puno novih ljudi pridružilo se Akademiji s novim pogledima i drugim referencama”, rekao je, napominjući da u njezinu sastavu više nisu samo „stariji bijeli muškarci”.

Od #MeToo skandala, Akademija je dodijelila Nobela dvjema ženama - Louise Gluck i Olgi Tokarczuk iz Poljske - i jednom muškarcu.

Je li to dobar znak za još jednu ženu ove godine?

Ako je tako, Joyce Carol Oates iz Sjedinjenih Država, Annie Ernaux i Maryse Conde iz Francuske te Margaret Atwood iz Kanade mogle bi ove godine dobiti nagradu.

Nagrada ruskoj spisateljici i kritičarki Kremlja Ljudmili Ulickoj, koju se često spominje kao moguću kandidatkinju, također bi bila snažna poruka u svjetlu ruske invaziju na Ukrajinu.

Mnogi se klade na Houellebecqa

Nagrada Ulickoj „izazvala bi reakcije”, rekao je Wiman, ističući da bi naglasila njezino pružanje otpora Kremlju, ali bi smatrala i kontroverznom zbog promicanja ruske kulture u vrijeme kad se Moskvu osuđuje zbog rata u Ukrajini.

„To je složena intelektualna rasprava kakvu zaista želite vidjeti u vezi Nobela”, rekao je.

Za razliku od mnogih drugih književnih nagrada, kod Nobela ne postoji uži izbor, a imena nominiranih te rasprava u Akademiji tajni su. 

Prepuštene pukim nagađanjima, internetske stranice za klađenje favoritom smatraju Francuza Michela Houellebecqa čije ime kruži u Nobelovim krugovima već godinama.

Na drugom mjestu je britanski pisac Salman Rushdie, koji je u kolovozu zamalo ubijen u oružanom napadu. 

Akademiji je trebalo 27 godina kako bi 2016. napokon osudila iransku fetvu proglašenu protiv autora „Sotonskih stihova”. Ta je šutnja bila jako kontroverzna i pripisivana njezinoj neutralnosti i neovisnosti.

Druga imena koja se često spominju kao mogući pobjednici su kenijski pisac Ngugi wa Thiong'o, mađarski pisac Laszlo Krasznahorkai i američki književnici Thomas Pynchon i Don DeLillo.

„Još nije bila odana počast velikim američkim postmodernim romanima”, rekao je Jonas Thente, književni kritičar lista Dagens Nyheter.

Među favoritima su i Jon Fosse i Karl Ove Knausgaard iz Norveške, koji bi mogli donijeti nagradu u Skandinaviju više od deset godina pošto je dodijeljena švedskom piscu Tomasu Transtromeru.

Maria Hymna Ramnehill, kritičarka regionalnog dnevnog lista Goteborgs-Posten, rekla je kako se nada da će nagradu dobiti marokanski pisac Tahar Ben Jelloun ili Dubravka Ugrešić iz Hrvatske.

„Oboje, na različite načine, imaju opuse koji istražuju identitet u odnosu na nacionalizam i rod”, rekla je.

„Govore o svojem identitetu na složen način koji naglašava složenu i teško shvatljivu realnost u kojoj živimo i koja ne može biti jednostavno objašnjena”.