Priču o špijunskom praćenju slavnog umjetnika otkrio je časopis The New Yorker. Navodi se da je FBI prikupio 800 stranica materijala o njegovu djelovanju. Američki tajni agenti u praizvedbi njegova djela 'Mass' 1971. godine vidjeli su moguću komunističku opasnost. Djelo je izvedeno povodom otvaranja Kennedyjeva centra za primijenjenu umjetnost u Washingtonu, i to po želji udovice bivšeg američkog predsjednika Jacqueline Kennedy Onassis, prenosi Deutsche Welle.

Ono se i dan-danas smatra Bernsteinovim stilski i politički najradikalnijim djelom, a FBI je tada u memorandumu upozoravao da će praizvedba 'osramotiti predsjednika i druge vladine službenike izvedbom antiratne kompozicije'. I stvarno, tadašnji predsjednik Richard Nixon odbio je sudjelovati na otvorenju Kennedyjeva centra, ali uz službeno objašnjenje da ne želi svojom nazočnošću zasjeniti Jackie Kennedy.
Špijuniranje Bernsteina započelo je još sredinom četrdesetih godina 20. stoljeća. Tijekom 'ere McCarthy', između 1947. i 1956. godine, špijunaža je bila vrlo intenzivna, a u to doba je mladi i karizmatični glazbenik već bio dirigent filharmonije u New Yorku.

1953. godine američko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je produžiti Bernsteinovu putovnicu. Tražili su najprije njegovu izjavu, pod prisegom, da je lojalan SAD-u i da odbacuje sovjetski komunizam. Ipak, i nakon toga nastavljeno je s optužbama protiv Bernsteina, često bez pouzdanih izvora.
Bernstein je svjetsku slavu stekao mjuziklima 'U grad!' i 'Priča sa zapadne strane', a oba su snimljena i u filmskoj verziji. Bernstein je komponirao i izvornu glazbu za filmove.