Jedna od njih je nestanak prasice Bebe koju njezina vlasnica Anka silno želi spariti s mjesnim prascem. To će dovesti do niza zavrzlama u kojima će se na zabavan način zaplesti osobni, mjesni i politički motivi. Film je prikazan u sklopu Hrvatskog natjecateljskog programa nakon čega je uslijedila projekcija filma iz međunarodnog programa, Nebesa Srđana Dragojevića. Film je manjinska hrvatska koprodukcija, a prati tri priče koje se odvijaju 1993., 2001. i 2026. godine. Prva priča, Grijeh, prati lik dobrodušnog Stojana koji na dar od Boga dobije aureolu. Aureola mu pravi probleme u susjedstvu, ali i u braku. Druga priča, Milost, prati Gojka, duboko religioznog mladića koji vjeruje kako će mu mobitel omogućiti izravnu vezu s njegovom najomiljenijom sveticom Sv. Petkom. I treća priča, Zlatno tele, prati Gojka, ali ovog puta Gojko je slikar i njegova platna izuzetno su moćna – toliko moćna da mogu utažiti glad.

Prije samih projekcija filmskoj maskerki Jolandi Buhin dodijeljena je nagrada Hrvatskog društva filmskih djelatnika, Drago Nusshol, koju joj je uručila scenografkinja Tanja Lacko.

Osim kratkometražnih filmova iz Studentskog programa, u INK-u je održana posebna projekcija filma Gospođica redateljice Andreje Štake, dok smo na Kaštelu mogli pogledati film Čudo Bogdana Georgea Apetrija. Ambrela je nakon dvije pandemijske godine stanke opet postala kino na otvorenom pa se u sklopu programa Dizalica, na ležaljkama mogao pogledati film redateljice Leyle Bouzid, Priča o ljubavi i žudnji. U sklopu programa Pulica, u Kinu Valli održana je projekcija filma Kapa Slobodana Maksimovića.

Tradicionalna festivalska izložba Misliti film: Cinemaniac XXI otvorena je u Gradskoj galeriji Pula. Izložba imenuje, uključuje i ističe rad umjetnica i umjetnički rad žena, a formira se kao privremena konstelacija nekoliko recentnih radova umjetnica koji, u okviru skupne izložbe, stvaraju dijalog umjetničkih pojava te otvaraju prostor mišljenja i djelovanja koji se bavi pozicijom umjetnica u sustavu umjetnosti i umjetničkom radu, kao i njihovim položajem u društvu. Kustosica Branka Benčić predstavila je radove Sanje Iveković, Lynne Sachs, Martine Meštrović i Tanje Vujasinović. Organizator izložbe je Apoteka - Prostor za suvremenu umjetnost, suorganizatori Galerija Waldinger i Gradske galerije Osijek.

Nedjelja na Pulskom filmskom festivalu bila je posvećena filmskoj baštini. Hrvatska kinoteka tako je predstavila svoja najnovija izdanja. U razgovoru koji je moderirao povjesničar filma Daniel Rafaelić, pročelnik Hrvatske kinoteke Dinko Majcen predstavio je buduće planove za promociju i plasman hrvatske filmske baštine. Posebno je to značajno u kontekstu najnovijeg kinotečnog izdanja, Kataloga digitaliziranih filmova, kojim domaća filmska građa napokon postaje dostupnija ali i sveprisutnija. Mladen Burić iz Hrvatske kinoteke predstavio je faksimil knjige snimanja filma Rondo Zvonimira Berkovića koja je predstavila ovaj filmski klasik iz do sad nepoznatog kuta. Jedan od autora popratnog teksta, Hrvoje Hribar, u svom je govoru naglasio razloge svevremenosti Ronda ali i vlastiti odnos kako prema filmu tako i prema njegovom tvorcu, Zvonimiru Berkoviću, Hribarovom profesoru.

Okrugli stol o filmskoj baštini okupio je na jednom mjestu stručnjake ovog, široj publici manje poznatog, područja. Moderator Daniel Rafaelić otvorio je raspravu s traženjem uspješnog modela prezentacije i dostupnosti filmske baštine. Saša Erdeljanović iz Jugoslovenske kinoteke predstavio je srpski model javno-privatnog partnerstva, prema kojem kinoteka u suradnji sa telekomunikacijskom kućom uspješno realizira digitalizaciju i plasman najvažnijih baštinskih filmova. Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, Krešimir Partl naglasio je kako se država sprema u zaštitu i restauraciju uložiti i dodatna sredstva, sve s ciljem spašavanja, ali i prezentacije domaćeg filmskog blaga, napomenuvši pritom da ne treba bježati od činjenice da je Hrvatska po pitanju baštine do relativno nedavno napravila jako malo. Kritički pogled, nastavio je Partl, jedini je koji nam omogućava da po tom pitanju budemo još propulzivniji. Gianluca Farinelli u svom je govoru objedinio bolonjski model filmske restauracije, s posebnim naglaskom na infrastrukturalnu podlogu uspješne restauracije filma. Posebno je osvrnuo na arhivistički neprihvatljiv, a umjetnički iznimno zanimljiv, primjer kolorizacije crnobijelih filmskih materijala iz Prvog svjetskog rata, u dokumentarističkom radu Petera Jacksona. Ravnatelj HAVC-a, Chris Marcich, pojasnio je kako je potražnja za baštinskim filmovima proizvedenih kod nas dodatno dala podstrek za dodatne napore u digitalizaciji i promociji baštinskog filma, posebno navodeći vrhunske svjetske iskorake koje su filmovi Deveti krug i H-8… ostvarili na nedavnim programima Kanski klasici i Venecijanski klasici. Okupljeni su se složili kako je filmska baština, kao i filmska restauracija, prvenstveno ovisna o kvalitetnim, obrazovanim, stručnim ljudima, a tek onda o novcu. Nakon okruglog stola uslijedila je projekcija kultnog filma Nikole Tanhofera H-8…

Povodom dodjele nagrade Fabijan Šovagović, koju je na otvorenju Festivala glumici Ljubici Jović uručila Anja Šovagović Despot, održana je press konferencija u Circolu koju je moderirala redateljica Jasna Nanut.

Sutra nas u Areni očekuju čak dva filma iz Međunarodnog programa, oba manjinske hrvatske koprodukcije. Film Ljeto kada sam naučila letjeti redatelja Radivoja Andrića i Nije loše biti čovjek Dušana Kovačevića. U Kinu Valli, projekcija filma Mimi Darijana Pejovskog, također hrvatske manjinske koprodukcije, u sklopu Međunarodnog programa te Dani suše Emina Alpera, koji se može pogledati na Kaštelu. U INK-u nas očekuje posebna projekcija filma Švedsko srce moje majke, Adisa Bakrača, a u sklopu Dizalice na Ambreli, film Poslije zime Ivana Bakrača.

Program, detaljni raspored svih projekcija kao i sve ostale informacije možete pronaći na službenoj stranici Festivala www.pulafilmfestival.hr.