Kako je najavljeno na web stranicama Hrvatskog filmskog saveza, u tom vodećem filmološkom časopisu može se doznati kako stvara dobitnik Velike Zlatne Arene Igor Bezinović i što sve čini njegovu angažiranu estetiku, kako je Bob Dylan izvršio presudan utjecaj na razvoj dokumentarnog filma, što je zajedničko Michaelu Hanekeu i ranoj austrijskoj filmskoj pornografiji, a što njemačkom ekspresionizmu i Krsti Papiću, kao i što Stanleya Kubricka i danas čini neprolaznim klasikom.

Bezinović u tekstovima objašnjava kako je nastao njegov Velikom Zlatnom Arenom ovjenčani film 'Kratki izlet', a kako njegov kratkometražni prethodnik, dok Ivana Kronja temeljitom studijom cjelokupnog Bezinovićeva opusa daje smjernice za daljnje proučavanje njegove angažirane filmske estetike.

U skladu s vodećim tematom dvobroja (93-94), na naslovnici je fotografija Tinke Kalajžić nastala na snimanju 'Kratkog izleta'.

U rubrici 'Studije' Rajko Petković je sažeo cjelokupnu filmsku povijest Austrije, posvetivši svoj rad Michaelu Hanekeu i njegovim dugovima 'novom austrijskom filmu'.

Mirela Ramljak Purgar nastavlja se baviti filmskim ekspresionizmom, povezujući jedan njemački i jedan hrvatski klasik – Wieneov 'Kabinet doktora Caligarija' i Papićevog 'Izbavitelja'.

Kako bi podsjetio čitatelje na značaj Pennebakerovog glazbenog, 'izravnofilmskog' dokumentarca o britanskoj turneji Boba Dylana u Arsen Oremović je u svojevrsnom rock 'n' roll eseju spojio svoje filmsko i glazbeno znanje .

Miroslav Artić u svome tekstu traga za značenjem katarze u kontekstu dijalektičkog odnosa glume i identiteta, s polazištem u tekstu previđene kritičarke i spisateljice Camille Lucerne, a s ishodištem u radu suvremene autorice Dubravke Crnojević-Carić.

Kristina Mihalić donosi pregled problematike obrade i zaštite filmskog arhivskog gradiva, s konkretnim primjerima uspjele restauracije.

O stilu Stanleya Kubricka na razmeđu klasičnog fabularnog stila i modernizma, s posebnim naglaskom na 'Staze slave' i '2001: Odiseju u svemiru' pisao je Tin Bačun.

Uz prikaze glavnih programa ZagrebDoxa i Berlinalea, novi Ljetopis donosi i trinaest eseja filmskih kritičara o novijim filmovima, među ostalim o 'Egzorcizmu', 'Osmom povjereniku', 'Projektu Florida', 'Tri plakata izvan grada' te 'novom Hanekeu'.

Hrvatski filmski ljetopis bio je zajednički pothvat Hrvatske kinoteke pri Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskog društva filmskih kritičara i Filmoteke 16 iz Zagreba, a danas je izdanje Hrvatskog filmskog saveza.

Uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ureda za kulturu grada Zagreba, časopis je počeo izlaziti 1995. godine, a danas je evidentiran u FIAF International Index to Film Periodicals, u Arts and Humanities Citation Index, u SCOPUS-u te u najprestižnijoj međunarodnoj bazi radova Web of Science (WoS).