Predstava "Genijalna prijateljica" premijerno postavljena u četvrtak u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u režiji Marine Pejnović, dinamična je raskošna ansambl predstava o ženskom prijateljstvu i nesalomljivosti duha koja će oduševiti sve ljubitelje Elene Ferrante.

Oduševila je i premijernu publiku HNK-a Zagreb, koja je 29-članu glumačku postavu ove predstave i njezin autorski tim ispratila ovacijama i dugotrajnim aplauzom.

"Genijalna prijateljica" prati istoimeni prvi dio epske kvadrilogije slavne talijanske spisateljice, priču o ljubavi, nasilju, ambiciji i autodestruktivnosti koja se odvija usred turbulentnih društveno-političkih promjena poslijeratne Italije u 50-im godinama prošloga stoljeća, obilježenih jačanjem ljevičarske ideologije, industrijskom transformacijom i ekonomskom tranzicijom ka liberalnom kapitalizmu, te sveprisutnim utjecajem Camorre.

Ferrante, autorica čiji identitet usprkos golemoj popularnosti još uvijek ostaje skriven od javnosti, sve to tematizira u svojoj sagi smještenoj u predgrađe Napulja poznato kao 'rajon', kroz priču o dvjema prijateljicama, Eleni i Lili, jednoj blagoj i željnoj priznanja i drugoj žestokoj, nepokolebljivoj buntovnici koja i onda kada saginje glavu, to čini uz jasnu poruku da je taj njen postupak posljedica njezine vlastite volje i odluke.

Obje su pripadnice siromašne klase neobrazovanih radnika i sitnih obrtnika, obućara, portira, stolara, koja u uvjetima strašne neimaštine, neobrazovanosti i duhovne bijede pokušava preživjeti na prljavim ulicama okrutnoga predgrađa kojima beskrupulozno vlada nekolicina dobrostojećih mafijaških i lihvarskih obitelji.

U takvom svijetu svatko trpi neki oblik nasilja, a osobito su nasilju podložne djevojčice, koje su prirodna meta fizičkih napada i iskaljivanja bijesa kako svojih roditelja, tako i braće, prijatelja, mladića iz susjedstva, pa i školskih nastavnika. Ranjive i zbunjene, dodatno društveno marginalizirane svojim spolom, krhke karike u lancu zlostavljanja koji neprekidno rađa nova zlostavljanja, sve one kao jedinu valutu koja bi im mogla kupiti put iz sveg tog jada imaju samo sebe i svoju ženskost, a ta se valuta, poznato je, brzo troši.

Predstava počinje jednako kao i knjiga, telefonskim pozivom koji sada 66-godišnjoj Eleni upućuje Rino, sin njezine prijateljice iz djetinjstva Lile. Elena je poznata spisateljica; uspjela je izdići se iz blata svojega podrijetla i, zahvaljujući učiteljici koja je u njoj prepoznala potencijal i iskoristila svoj utjecaj kako bi njezine roditelje navela da joj dopuste daljnje školovanje, odavno napustila rajon i sagradila novi život daleko, na sjeveru Italije.

Rinov poziv zatiče je u Torinu. On ju zove ne kako bi, što je isprva pomislila, opet od nje tražio novac, već da bi joj rekao da mu je majka nestala – nema je već dva tjedna. Taj pomalo komorni telefonski poziv publiku HNK-a dočekuje kao zatišje pred buru svega onoga što će uslijediti nakon što se zastor tren kasnije digne a na posve praznu pozornicu iskorači Elena i – dok se oko nje u efektnoj videoprojekciji (autor Ivan Lušičić Liik) ruše i rasplinjuju slova – otiskuje na reminiscentno putovanje u prošlost, u rano djetinjstvo, na sam začetak svoja i Lilina prijateljstva.

U izvanrednoj metafori podzemlja iz kojega su svi ljudi ove priče potekli, na pozornicu potom, stubištem iz rupe za orkestar, poput štakora naviru ostali protagonisti ove mračne drame, preplavljujući prostor Elenina sjećanja.

Raspoređujući se u različitim formacijama, u obiteljskim, vršnjačkim ili drugim identitetskim skupinama, ulazeći aktivno u radnju ili je prateći u valovima kao ljudska kulisa u neprestanom kretanju, inače posve praznu scenu – izuzev tu i tamo ponekog prolaznog rekvizita – ispunjavaju neprekidnom akcijom, stvarajući dojam dinamičnosti čak i u trenucima potpune obamrlosti i ukočenosti (scenski pokret oblikovao je Pravdan Devlahović).

Roman "Genijalna prijateljica" slojevit je i prepun različitih likova u kompleksnim i međusobno isprepletenim odnosima, od obiteljskih, prijateljskih, ljubavnih, "poslovnih" na dalje. Predložak su dramski adaptirali Nina Pavlović i Filip Jurjević, i napravili su dobar posao: dinamična dvoipolsatna predstava vjerno prati fabulu romana, vješto izbjegavajući bilo kakve redundancije i nejasnoće, pa ju je lako pratiti unatoč svom tom obilju događaja i brojnim, neprekidnim promjenama intenziteta, vremena, mjesta radnje.

Elenu igra Iva Mihalić a Lilu Jadranka Đokić, u odličnoj podjeli uloga u kojoj se kao članovi njihova teškog ali šarolikog svijeta još pojavljuju Ivan Jončić, Mirta Zečević, Alen Šalinović, Vanja Matujec, Ivan Colarić, Milan Pleština, Ana Begić, Filip Vidović, Luca Anić, Franjo Kuhar, Darioa Lorenzi Flatz, Luka Dragić, Iva Jerković, Marin Stević, Zijad Gračić, Barbara Vicković, Dušan Bućan, Mislav Čavajda, Marin Klišmanić, Jelena Otašević Babić, Goran Grgić, Olga Pakalović, Tin Rožman, Ivana Boban, Silvio Vovk, Tesa Litvan i Ksenija Marinković.

Pejnović je odlično izbalansirala povelik glumački ansambl i kompleksnu priču o odrastanju i preživljavanju, u predstavi o zadivljujućoj ženskoj snazi, nesalomljivosti duha i ponajprije, o prijateljstvu sazdanom na ekstremima u tradicionalno ženama nenaklonjenom svijetu.

Svijet romana "Genijalna prijateljica", kao i svijet ovoga komada, nasilan je i okrutan, svijet u kojemu nema mjesta za emocije, a ipak, emocije su ono što je centralno i za knjigu i za ovu dramu: snažna prijateljska cjeloživotna povezanost dviju žena koje su se još u djetinjstvu prepoznale, i njihov kompleksan odnos pun izazova, dvojbi, rivalstva, nesigurnosti i patnje čiji emotivni intenzitet ni godine razdvojenosti nisu uspjele umanjiti.

Kostimi Zdravke Ivandije Kirigin (koja je i scenografkinja) autentično dočaravaju svijet Napulja 1950-ih i 1960-ih godina, pridonoseći slici turbulentnog tranzicijskog društva napuljskoga predgrađa čija plejada šarolikih karaktera oživljava snažno i uvjerljivo u izvrsnim glumačkim inscenacijama ansambla Drame HNK-a Zagreb, u dinamičnoj, zanimljivoj, raskošnoj freski punoj životnosti i obilja emocija kojom je taj teatar na najbolji način zaključio kalendarsku 2021. godinu.