Kuća Šenoa, muzej umjetnosti u kojemu se čuvaju uspomene obitelji jednog od naših najvećih književnika, otvara vrata javnosti 14. listopada, s izložbenim postavom 'Jedan grad, jedna obitelj, dva potresa u 140 godina'
Posjetitelji će moći vidjeti predmete koji su pripadali Augustu Šenoi i pojedinim članovima njegove obitelji, a koji su nijemi svjedoci potresa 8. studenog 1880. i 22. ožujka 2020.
'Deset sekunda! Šesti dio jedne minute! Časak, da dva tri puta dahneš, manje nego što treba na smrt ranjenu crvu, da pogine, šta je to u životu čovjeka? Šta je to u povijesti naroda? Ništa', zapisao je Šenoa za Vijenac, izvještavajući o razornom zagrebačkom potresu prije 140 godina.
Ovogodišnji potres podsjetio je na te njegove riječi, svjedočenja koja će imati priliku poslušati posjetiteljii u šetnji kroz Kuću Šenoa u Mallinovoj 27, koja je i sama oštećena kada se povijest u ožujku ponovila - stradalo je krovište muzeja, srušeni su dimnjaci koji su sa sobom povukli crjepove, zidovi i stropovi su napuknuli.
Zbog važećih zdravstvenih mjera, broj posjetitelja je ograničen i potrebna je prethodna najava dolaska na kuca@senoa.eu ili broj 0917555388.
Kuća Šenoa, pretvorena je u muzej umjetnosti 2016. godine, a čuva sjećanje na četiri generacije obitelji Šenoa tijekom 182 godine života u Zagrebu.
Kako se podsjeća na web stranicama muzeja, kuću je izgradio 1928./29. dr. Milan Šenoa, sin Augusta Šenoe, za svoju obitelj, a o nasljedstvu i očuvanju obiteljske tradicije brinula se i udovica Augusta Šenoe, Slava.
Obitelj Šenoa dičila se zanatima poput pekarstva koje je usavršio Johannes Schöynoha, djed Augusta Šenoe, kao i tradicionalnim slastičarstvom koje je proslavio Augustov otac, kaptolski sladopek Alois Schönoa.
Vrijednu ostavštinu kasnije su čuvali Augustovi sinovi, geograf i književnik Milan Šenoa i slikar Branko Šenoa te Milanov sin povjesničar umjetnosti Zdenko Šenoa, koji je kao jedini Augustov unuk do kraja svog života sa suprugom Marijom čuvao i popisao obiteljsku ostavštinu.
Brigu su kasnije preuzeli njihovi nasljednici, obitelj Reis, koji su osnovali udrugu Svi naši Šenoe i otvorili muzej Kuća Šenoa javnosti.
Dok je još Zdenko bio živ popisana je cjelokupna ostavština svakoga člana obitelji Šenoa, a njegovom smrću 2005. izgubljena je posljednja krvna veza s Augustom Šenoom.
Obiteljska zbirka Šenoa proglašena je kulturnim dobrom rješenjem Ministarstva kulture i vodi se u evidenciji pokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Kuća Šenoa je i naziv autorskog projekta Jasmine Reis, nasljednice ostavštine obitelji Šenoa koji obuhvaća niz aktivnosti tijekom cijele godine, a koje su povezane s likom i djelom Augusta Šenoe i ostalih iz te obitelji. Posebni dio projekta namijenjen je učenicima osnovnih i srednjih škola.