Gradski muzej Sisak od 11. siječnja na Facebooku objavljuje motive Siska sa starih razglednica i fotografija, a pozivaju sve koji imaju sličnu građu da ju pošalju na mail gradski-muzej-sisak@sk.t-com.hr.

'Želja nam je skupiti što više slikovne građe koja bi mogla pomoći u obnovi grada, ali i vratiti optimizam ljudima u ova tužna vremena nakon potresa, pokazati im da svatko od njih može pomoći, aktivirati se i osvijestiti da sve te zgrade čine identitet Siska. Svaka od njih u staroj jezgri ima svoje ime, prema graditelju koji ju je gradio. Kuća Lieberman, primjerice, kuća trgovca Liebermana, stambena dvokatnica na uglu Kranjčevićeve i Rimske ulice, ili Kuća Welenreitter, jednokatnica na uglu Kranjčevićeve ulice i Trga bana Josipa Jelačića, jedna od najstarijih zidanih građevina u Sisku. Ako se ove kuće sruše, izgubit ćemo dio našeg identiteta', kaže nam ravnatelj Gradskog muzeja Vlatko Čakširan.

Muzej je proteklih dana na svojim stranicama objavio detalje o spomenutim dvjema kućama, kao i o drugim poznatim starim sisačkim građevinama. Kuća Welenreitter, primjerice, u središnjem dijelu na portalu pješačkog ulaza ima uklesanu godinu u kojoj je podignuta - 1815. Tijekom vremena je dograđivana, ali je zadržala prvobitnu trgovinsko-stambenu namjenu.

'U Kaptolskoj povelji, kojom Sisak 1838. dobiva status slobodnog trgovišta, navodi se kuća trgovca Jude. Kao kasniji vlasnik spominje se Chalaupka. Najpoznatija je po idućem vlasniku, trgovcu Joachimu Welenreitteru koji je uz uspješnu poduzetničku karijeru postao prvi čovjek Poglavarstva slobodne i kraljevsko-povlastjene obćine Tergovišća Sisek te namjesni sudac. U sisačkim kronikama zabilježen je kao humanitarac koji je novčano izdašno pomagao gradnju sisačkih objekata javne namijene, kao što je npr. Prva pučka učionica u Sisku', navode iz Muzeja.

Kuća trgovca Liebermana vjerojatno je nastala 1856., ta godina barem stoji uklesana na dovratku veže. U prizemlju su se nalazile ljekarna i trgovina voćem, a na katovima su bili stambeni prostori. Ovu funkciju zadržala je do danas.

'Kuća je ugaona dvokatnica u obliku slova L te njome započinje i gabaritno se određuje niz trgovačkih kuća u Rimskoj ulici. Jedno vrijeme bila je u vlasništvu tiskara Sigismunda Jünkera, a 1912. kupio ju je ljekarnik Maksimilijan Hrnjak. U prizemlju su se nalazile ljekarna i trgovina voćem, a na katovima su bili stambeni prostori. Ovakvu funkciju zadržala je do danas. Makso Hrnjak uz svoj se posao posvetio društvenom i humanitarnom radu. Osim što je bio tajnik Društva Crvenog križa u Sisku, jedan od osnivača gradske građanske glazbe, bio je i osnivač i prvi predsjednik Šahovskog kluba 'Sisak' 1908. godine', naveli su o građevini iz Muzeja.

Tu je, primjerice, i Mali kaptol, prema pojedinim podacima građen 1803., kad je zagrebački Kaptol bio feudalni vlasnik Siska, pa je ovo svratište bilo u njegovom vlasništvu. 'Mali kaptol je jednokatnica izrazito strmog i kosog krovišta, građena jednostavnim načinom gradnje, ali svojom posebnošću vrijedan primjer pučkog graditeljstva. Namjenu svratišta i kasnije gostionice zadržao je cijelo vrijeme svog postojanja. Iako je tijekom vremena doživio znatne pregradnje i razdoblja zapuštenosti, opstao je kao nezaobilazan dio memorije grada Siska.'

Na starim fotografijama sačuvan je i izvorni izgled zgrade trgovačkog kasina iz sredine 19. stoljeća, koja je, kao i brojne druge sisačke kuće, bila namijenjena trgovinskom poslovanju, ali je bila i mjesto održavanja društvenih događanja. Na prvom katu bio je smješten trgovački kasino, okupljalište bogatijih sisačkih trgovaca koji su priređivali brojne zabave na koje su pristup imali samo trgovački krugovi. Trgovački kasino postojao je do 1900. godine, a nakon toga prostor koristi pjevačko društvo Danica.

Ljudi, kaže nam ravnatelj Muzeja Čakširan, sjajno reagiraju na njihovu akciju 'Sisak prije potresa' na Facebooku.

'Počeli smo dobivati i razglednice iz drugih krajeva Hrvatske, jednu primjerice iz Samobora, koju dosad nikad nisam vidio. Odlično je da ima toliko interesa i da se može skupiti zaista raznovrstan materijal', kaže Čakširan. Muzej grada Siska je, dodaje, još uvijek u procesu sanacije nakon velikog potresa 29. prosinca 2020., a posao otežavaju naknadni potresi.

'Imamo tri izložbene lokacije, od kojih je svaka na neki način nastradala. Središnji izložbeni prostor u Ulici kralja Tomislava 10 djelomično je nastradao i u njemu se provode hitni zahvati vezani uz saniranje krovišta i uklanjanje dimnjaka, a kad se stanje smiri, kreću i unutarnji radovi. Prostor Info centra industrijske baštine Holandska kuća, podignute tek 2019., bio bi u redu, no sa susjedne kuće urušio se zid na krovište te uzrokovao znatna oštećenja i krovišta i zabata zgrade. I tu se provodi hitna sanacija. Najpogođenija potresom je ipak utvrda Stari grad iz 16. stoljeća, koja ima znatna oštećenja krovišta i unutarnjih zidova. Muzejska građa iz oštećenih objekata je evakuirana u objekte koji su procijenjeni kao sigurni, a trenutno se još uvijek radi procjena štete', kaže Čakširan.