Prva predstava je 'Šest likova traži autora', za koju umjetnički direktor festivala Ivan Medenica kaže da u njoj Frljić 'još jednom, na sebi svojstven način, beskompromisno napada hrvatsku desnicu'. Nastala je u produkciji zagrebačkog Satiričkog kazališta Kerempuh, kojemu je to prvo gostovanje na prestižnom beogradskom festivalu.

Druga predstava je 'Gorki - Alternativa za Njemačku', u produkciji berlinskog kazališta Maksim Gorki.

'Na umjetnički vrlo originalan i inventivan način, Oliver Frljić i ovog puta pokreće svoju omiljenu temu: društvenu funkciju teatra, njegov potencijal za politički otpor', poručuje Medenica. Autor, dodaje, u prvom dijelu predstave kvazidokumentaristički i improvizirano kritički ispituje političku korektnost u prijemu glumaca u ovaj teatar, što se odnosi na davanje prednosti manjinskim grupama.

'Takav pristup i dalje ne odgovara stvarnom postotku stranaca u Berlinu, a može i napraviti kazališni 'azil' za etničke i druge manjine. U drugom dijelu scena se, i metaforički i doslovno, rotira za 180 stupnjeva, i ova se tema pretapa u osudu ekspanzije ekstremne desnice. Drugim riječima, pokreće se pitanje je li jedno progresivno kazalište, ako pristane na izvjesnu getoizaciju i igru u sistemu, stvarni otpor tom sistemu, ili samo alibi za savjest umjetnika?', najavljuje Medenica.

'Gorki - Alternativa za Njemačku', na programu je 16. rujna, a 'Šest likova traži autora' dan poslije.

U glavnom programu još su predstave o Odilu Globočniku, 'Slovencu koji je bio jedan od ljudi od najvećeg Hitlerovog povjerenja, a kojeg se danas u Sloveniji nitko ne želi sjećati'. Režiju potpisuje jedan od vodećih slovenskih avangardista 1980-ih Dragan Živadinov. Festival otvara 'Suita br. 3 'Europa'' francuskog redatelja Jorise Lacostea, sastavljena od 28 glazbeno-scenskih skladbi, pri čemu je svaka zasnovana na jednom audiozapisu iz jedne od 28 zemalja EU-a.

'Svaki od zapisa ukazuje upravo na opasnost od ugrožavanja europskih vrijednosti, porast ksenofobije, netolerancije, autoritarnosti i nasilja, a u rasponu od izjave jednog rumunjskog svećenika da će Kinezi pokoriti Europu jer je to dio židovske zavjere, do govora mađarskog zastupnika o tome da je najveći problem migranata iz muslimanskih zemalja to što su oni sami nasilni prema svojim ženama i svojoj djeci', navodi Medenica.

Među gostima u glavnom programu je i estonski Teatar NO99, s predstavom 'NO43 Prljavština', u kojoj glumci seriju raznorodnih životnih i alegorijskih situacija izvode krećući se, plešući i roneći u moru - blata.

Srbiju na festivalu predstavlja Maja Pelević s 'Bolivudom', za koji potpisuje tekst i režiju. Predstava u produkciji Narodnog pozorišta Beograda u formi treš mjuzikla razvija 'potpuno apsurdnu, a opet, nažalost, realističnu priču o devijacijama srpskog, ali i drugih opljačkanih i rasturenih istočnoeuropskih društava', kaže Medenica.

Projekt 'Vječna Rusija' potpisuje ruska kazališna kritičarka Marina Davidova, čiji je ovo prvi umjetnički rad, u produkciji berlinskog kazališta HAU. Kroz formu labirinta, predstava istražuje razne periode političke i kulturne povijesti Rusije, ali sve uvijek završava u središnjoj svečanoj sali koja otkriva što je to 'vječno rusko' što uvijek opstaje, bez obzira na epohe koje dolaze i prolaze.

Iz Izraela na Bitef stiže Nadav Barnea sa svjetlosnom videoinstalacijom ‘PA’AM' koja progovara o intimnim izdajama, smrti bližnjih i bolnim sjećanjima, a švicarski Théatre Vidy-Lausanne predstavit će instalaciju 'Ostavština, komadi bez ljudi' redatelja Stefana Kaegija.

'Riječ je o spektakularnoj scenografiji, 'prostorno-vremenskoj kapsuli' u kojoj gledatelji mogu ići od jedne do druge 'ćelije', koje su krajnje realno i detaljno izgrađene. Svaka od njih je uspomena na stvarne, nepoznate ljude koje su 'projektirali' svoju smrt i način na koji žele da ih se jednom sjećamo', kaže Medenica.

Program zatvara velika međunarodna koprodukcija 'Rekvijem za L.', čiji je nositelj belgijska tvrtka Les ballets C de la B, a autori skladatelj Fabrizio Cassol i koreograf Alain Platel.

'Osnova ove glazbene predstave je Mozartov 'Rekvijem', sjajno prožet afričkim pogrebnim pjesmama. Cijela predstava, sve s videoradom koji prikazuje bijelu gospođu na samrti, asocira na multikulturalan pogrebni obred, čija je intonacija izrazito nježna, intimistička. Ipak, u našoj dramaturgiji, a imajući u vidu to da ovu koncert-predstavu izvodi ansambl sastavljen skoro samo od Afrikanaca, 'Rekvijem za L.' poprima i društvenu, političku konotaciju. On postaje 'crni obred za bijeli svijet', obred koji nad svijetom tlačitelja, čije urušavanje tematizira većina predstava na 52. Bitefu, izvodi ansambl sastavljen od vjekovima tlačenih etničkih grupa', poručuje Medenica.

U popratnom programu Bitefa, dodaje, Srećko Horvat održat će izdanje Filozofskog teatra na temu globalnih društvenih izazova, poput desnog populizma, ksenofobije i autoritarnih režima.