U susretu s hrvatskom publikom govorio je o svojim djelima i svojem odnosu prema umjetnosti. Eric-Emmanuel Schmitt jedan je od najčitanijih živućih frankofonskih autora u svijetu, a njegov dolazak u Zagreb vrhunac je projekta Rendez-vous u Frankofoniji 2021., u sklopu programa Mjeseca Frankofonije te u povodu proslave stote obljetnice Francuskog instituta u Hrvatskoj. Riječ je o prvom posjetu Hrvatskoj toga autora, čija su djela prevedena na 46 jezika, uključujući i hrvatski, te postavljana na scenu u više od 50 zemalja. Iznimno zanimljiv razgovor s autorom, u kojemu je vrlo zainteresirano sudjelovala i publika s nizom pitanja, vodio je njegov poljski agent Jan Novak.

Djelo 'Oskar i dama u ružičastom' posvećeno djetinjstvu i duhovnosti

U fokusu razgovora bilo je Schmittovo najslavnije i najprevođenije djelo, kratki roman 'Oscar i dama u ružičastom' iz njegova tzv. 'nevidljivog' ciklusa posvećenog djetinjstvu i duhovnosti. Riječ je o seriji tekstova koji govore o spiritualnosti, o religijama - budizmu, judaizmu, kršćanstvu i tako dalje, a svaka je priča ispričana iz gledišta djeteta koje proživljava neku tešku situaciju, a kojemu uz pomoć duhovnosti u tome pomaže neka odrasla osoba. Schmitt je naglasio kako taj njegov književni projekt, iako se bavi duhovnim, nije religioznog već humanističkog karaktera.

'O religiji ne govorim na religiozan način, nego iz gledišta humanizma. Jer svi mi posjedujemo neku duhovnost, bila ona kršćanska, judaistička, budistička ili ateistička – jer i to je vrsta duhovnosti. Svi imamo neku potrebu dati smisao onome što nam se događa, pokriti vidljivi svijet nevidljivim smislom. Zato taj ciklus zovem 'ciklusom nevidljivoga'. To je ciklus o potrazi za smislom', pojasnio je autor. Za svoje je glavne protagoniste odabrao djecu jer su djeca za njega, kako je rekao, filozofski junaci.

'Što znači biti filozof? To znači postavljati pitanja, a djeca postavljaju pitanja. Ona znaju da ne znaju, i zato postavljaju pitanja. Nadalje, djeca imaju poniznost neznanja, što mi odrasli često gubimo, i nisu impresionirana kulturom, ili lažnom kulturom', rekao je. Do sada je napisao osam romana toga ciklusa, a trenutno mu je u planu napisati još dva iako, kako je rekao, vjeruje da će ga zapravo nastaviti pisati do kraja života jer, po njegovim riječima, pisac ionako ne odlučuje o tome kad će nešto napisati, 'bilo bi to prejednostavno - priče su poput nerođenog djeteta; rode se onda kad su spremne biti rođene'.

U priči, dama u ružičastom – bolničarka mama Rosa – zna da će Oscar, desetogodišnji dječak koji ima leukemiju, umrijeti, kao što to i on zna. Kroz igru s njom, Oscar svojih preostalih 12 dana života u mašti proživljava kao da je svaki dan proživio po deset godina. 'Taj je roman oda imaginaciji i moći imaginacije, to je dar mame Rose Oscaru i mislim da je to dar koji nam daje umjetnost, književnost, kazalište – dar imaginacije koja nam pomaže da obogatimo svoj život i učinimo ga dubljim', rekao je Schmitt.

Knjiga 'Oscar i dama u ružičastom' objavljena je 2002., a autor je istaknuo kako je tu priču pisao jer je osjećao osobnu potrebu, uvjeren da nitko neće željeti čitati takav tekst, 'jer to je tekst o dva tabua – o bolesti djeteta i o smrti djeteta'. Međutim, roman je postao bestseler, doživio izniman uspjeh diljem svijeta, pročitalo ga je do sad milijun ljudi, adaptiran je za kazalište, a 2009. je po njemu nastao i film u režiji samoga Schmitta.

'Ne mogu govoriti o liku Oscara, a da ne budem dirnut, jer on za mene predstavlja sve ono što mi jesmo – krhka bića', rekao je Schmitt. 'Ne mogu misliti o ljudima a da nisam svjestan toga da smo ranjivi i da ćemo jednoga dana umrijeti. Za mene živ znači smrtan i obrnuto; kad dobijemo dar života, dobivamo i dar smrti, to su dvije strane iste tkanine', dodao je pisac, koji, kako je napomenuo, piše osjetilima- tako je i Oscara 'čuo, osjetio glazbu njegove duše'.

Adaptacija priče 'Gospodin Ibrahim i cvjetovi Kurana' u četvrtak u HNK

Eric-Emmanuel Schmitt (1960.) doktorirao je filozofiju na prestižnom francuskom fakultetu École Normale Supérieure. Svoju je književnu karijeru počeo 1990-ih godina s nekoliko uspješnih drama koje su postavljene u Francuskoj i inozemstvu. Za svoj je kazališni rad 2001. nagrađen godišnjom nagradom Francuske akademije za kazališno stvaralaštvo. Uz drame, Schmitt je autor nekoliko filmskih scenarija, na kojima je radio i kao redatelj, te više uspješnih romana.

Roman 'Oscar i dama u ružičastom' na hrvatskome su 2017. objavile Edicije Božičević u prijevodu Maje Peterlić, koja je također nazočila autorovu gostovanju u HGZ-u, a prisutna je u publici bila i Marija Sekelez, koja je taj roman prije dvije godine adaptirala za kazalište. Nakon razgovora o knjizi 'Oscar i dama u ružičastom', u epidemiološki odvojenom terminu u HGZ-u je upriličen i razgovor s autorom o njegovoj najnovijoj knjizi, 'Paradis perdus'.

U nastavku boravka u Zagrebu, Éric-Emmanuel Schmitt nastupit će u četvrtak 18. ožujka u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u adaptaciji svoje priče 'Gospodin Ibrahim i cvjetovi Kurana", teksta koji je obišao svijet, objavljen je u 50 zemalja i postavljen je na scenu nebrojeno puta na raznim jezicima. Prva hrvatska izvedba slavne drame rezultat je suradnje Francuskog instituta u Hrvatskoj, Wallonie-Bruxelles International i HNK u Zagrebu. Roman je na hrvatskom objavljen u zajedničkom izdanju s "Oscarom i damom u ružičastom'.

Program autorova gostovanja u Zagrebu, od 17. do 19. ožujka, uključuje i susrete s hrvatskim učenicima i profesorima francuskog jezika. Književnik će uručiti nagradu natjecanja u prevođenju jednog izvatka knjige 'Odette Toulemonde' u kojemu su sudjelovali hrvatski srednjoškolci i studenti, a također će voditi radionicu na Sveučilištu u Zagrebu za studente zagrebačkog i zadarskog sveučilišta.