Zagrebačko kino Tuškanac pripremilo je uz Halloween program horor klasika, a za sam početak studenog filmove o sve aktualnijoj temi - umjetnoj inteligenciji.

U programu kojim se obilježava 'Noć vještica', 31. listopada, prikazat će se filmovi 'Poltergeist' Tobea Hoopera iz 1982. i nešto stariji 'Kuća duhova' Roberta Wisea iz 1963.

'Poltergeist', fantastični horor realiziran u produkciji Stevena Spielberga koji je bio i jedan od scenarista filma, prikazuje nevolje obitelji koja useljava u ukletu kuću u američkom predgrađu, gdje idiličan život ubrzo poremete nadnaravni događaji.

Film je 1983. nominiran za Oscara u kategorijama najboljih vizualnih efekata, montaže zvuka i najuspjelije izvorne glazbe, te ovjenčan najprestižnijom britanskom filmskom nagradom BAFTA u kategoriji najboljih vizualnih efekata.

Iz Tuškanca kažu kako se u tom filmu Tobea Hoopera ('Teksaški masakr motornom pilom 1 i 2', 'Spontano izgaranje') itekako vidi Spielbergov utjecaj, od postavljanja članova obične američke obitelji iz predgrađa i osobito njihove djece kao protagonista, do motiva aliena ili zastrašujućih pojava, a autori efektno motiv uklete kuće iz gotičkih zdanja prebacuju u tipičan obiteljski dom u idealiziranom američkom predgrađu.

Hooper je jedan je od četvorice najznačajnijih američkih majstora horora, uz Johna Carpentera, Georgea A. Romera i Wesa Cravena, koji su tijekom 70-ih i 80-ih godina redefinirali žanr, u njega unijevši neovisan autorski pristup, realizam i zamjetnu okrutnost.

Istu večer prikazuje se i kultni horor film 'Kuća duhova', koji se smatra najuspjelijom adaptacijom glasovitog gotičkog horor-romana američke književnice Shirley Jackson te jednim od najutjecajnijih naslova u povijesti žanra.

U središtu priče je dr. John Markway, čovjek ranih srednjih godina, antropolog i istraživač koji pokušava dokazati postojanje duhova, u 90 godina starom zdanju Hill House, mjestu nasilnih smrti i otkliznuća u ludilo njezinih stanara.

Nominiran za Zlatni globus u kategoriji najboljeg redatelja, film oskarovca Roberta Wisea ('Priča sa zapadne strane', 'Moje pjesme, moji snov'i) uživa ugled jednog od 'najstrašnijih' horora onog vremena, a dodatno je hvaljen i iznimno raspoložen nastup Julie Harris ('Istočno od raja', 'Odsjaji u zlatnom oku'), čija se interpretacija duševno rastrojene protagonistice često navodi kao najuspjelija uloga u njezinoj karijeri.

Spielberg je upravo taj film navodio kao jedan od naslova koji je najviše utjecao na njegov rad, te koji ga je naveo da krajem 90-ih u suradnji sa Stephenom Kingom pokušao snimiti novu ekranizaciju knjige, no to je propalo.

Redateljski prvijenac književnika Alexa Garlanda

U ponedjeljak, 1. studenoga, na repertoaru kina je program 'Kratki rezovi: Umjetna inteligencija na filmu', s romantičnom dramom 'Ona' (2013) Spikea Jonzea i SF trilerom 'Ex Machina' (2014) Alexa Garlanda.

Film 'Ona' prati osamljenog i povučenog djelatnika losandželeske tvrtke specijalizirane za pisanje autentičnih osobnih pisama za klijente, iza kojeg je propali brak. Odličan je u svom poslu, no inače ne zna komunicirati sa ženama i radije to radi s inovativnim računalnim sustavom s umjetnom inteligencijom i pridodanom osobnošću, kojoj daje ime Samantha.

Ta egzistencijalna romantična drama imala je je pet nominacija za Oscara, a dobila onu za najbolji izvorni scenarij. Filmski kritičari smatraju ga inteligentno napisanim, sugestivno režiranim, atmosferičnim, empatičnim i duhovitim ostvarenjem.

Ističu se i glumački nastupi u filmu, osobito tri puta za Oscara nominiranog Joaquina Phoenixa i Amy Adams, ali i izvrsnom glasovnom ulogom Scarlett Johansson.

U kasnijem programu iste večeri prikzuje se 'Ex Machina', redateljski prvijenac književnika i scenarista Alexa Garlanda, koji prati bogatog dizajnera umjetne inteligencije i vlasnika softverske tvrtke koji na izoliranom imanju ugosti mladog i darovitog programera. U kući su još samo dvije mlade žene, svojevrsna služavka Kyoko za koju se isprva čini da je stvarno ljudsko biće, i android Ava koja naizgled simbolizira savršenu ženu.

Film je osvojio Oscara za najbolje specijalne efekte, te je iste godine nominiran filmsku nagradu BAFTA u pet kategorija, a temelji se na Garlandovim tematskim interesima u prozi i na filmu - složenim psihološkim stanjima likova, odnosom ljudskog i neljudskog, čovjeka prema onom što je nekad bilo čovjek i što će čovjekom tek postati te igrama manipulacije i moći.