The Cultural and Creative Cities Monitor ili, kraće, C3 Monitor prvo je i iznimno opsežno godišnje izvješće Europske komisije o kulturnim i kreativnim gradovima, navodi teatar.hr u svojoj analizi, dodajući i da, prema podacima EK, kulturni i kreativni sektor čini čak 4,4 posto BDP-a te 3,8 posto ukupnog broja radnih mjesta Europske unije.

Istraživanje C3 Monitor, koje se nada postati ključnim alatom kulturnih, razvojnih i drugih javnih politika u svim europskim sredinama, provedeno je analizom podataka o 168 odabranih gradova u 30 europskih zemalja (EU-28 plus Norveška i Švicarska) i to temeljem 29 indikatora za tri ključna aspekta kulturne, društvene i ekonomske vitalnosti:

1. kulturna vibrantnost mjeri 'puls' grada u smislu kulturne infrastrukture i participativnosti
2. kreativna ekonomija pokazuje kako kulturni i kreativni sektori pridonose zaposlenosti, stvaranju radnih mjesta i inovativnim kapacitetima
3. omogućujuća okolina identificira materijalna i nematerijalna sredstva koja pomažu gradovima da privuku kreativne talente i stimuliraju kulturni angažman.

Hrvatski predstavnici u tom su istraživanju na samom dnu ljestvice osim u kategorijama tolerancije, integracije stranaca i povjerenja te broju komunalnih kazališta. Za rečene indikatore Zagreb, Split, Rijeka i Osijek predvodnici su među europskim gradovima iste ili slične veličine.

Očekivano, glavni gradovi u pravilu su vodeći po indeksu C3, s iznimkom osam zemalja (Austrije, Belgije, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske, Nizozemske i Velike Britanije), u kojima su najbolje plasirani gradovi s manje od 500.000 stanovnika (Linz, Leuven, Bolonja, Firenza, Eindhoven, Poznan i Edinburgh). Ukupno, temeljem indeksa C3 Zagreb je na samom dnu, točnije gore su od njega samo Sofija (posljednja) i Atena (pretposljednja).

Od 24 zemlje, čiji su glavni gradovi bili uključeni u istraživanje, Zagreb je po kriteriju 'kulturne vibrantnosti' tek na 15. mjestu. Kad je u pitanju kreativna ekonomija, situacija je još gora - Zagreb je pretposljednji, a od njega je gora samo - Atena.

Po indikatoru broja kazališta u gradu (podijeljenog s ukupnim brojem stanovnika i potom pomnoženog sa 100.000), a sve slijedom podataka Eurostata iz 2011., u skupini jako velikih gradova Zagreb dijeli drugo mjesto s talijanskim Torinom i Genovom te španjolskom Zaragozom.

Kad je pak u pitanju tolerancija stranaca, rezultati su za naše predstavnike posebno zanimljivi.

U skupini jako velikih gradova Zagreb je treći, a prvo mjesto u skupini malih do srednjih dijele Osijek, Rijeka i Split. Gotovo identičan rezultat hrvatski su predstavnici ostvarili i po indikatoru 'integracije stranaca'. Rijeka je pak četvrta po indikatoru 'povjerenja u ljude', ali i prvoplasirana po kriterijskoj skupini D3.2 - otvorenost, tolerancija, povjerenje.

U istraživanje je bilo uključeno svih 28 članica Europske unije, ali i Norveška i Švicarska, a među 168 odabranih gradova 93 imaju titulu ili su bili kandidati za Europsku prijestolnicu kulture, 22 imaju status UNESCO-vog kreativnog grada, a 53 su bili domaćini kulturnih festivala. Gradovi su odabrani temeljem demonstrirane uključenosti u promociju kulture i kreativnosti, ali i dostupnosti statističkih podataka. Potonji kriterij ujedno je ključni razlog za to što Dubrovnik i Pula na koncu nisu bili uključeni u istraživanje.

Glavni zaključak istraživanja jest da bi idealni europski kulturni i kreativni grad bio mješavina osam malih ili srednjih gradova: imao bi kulturnu infrastrukturu Corka (Irska), kulturnu participaciju i atraktivnost te kreativne i na znanju temeljene poslove poput Pariza (Francuska), intelektualno vlasništvo i inovativnost Eindhovena (Nizozemska), nove poslove u kreativnom sektoru kakve ima Umeå u Švedskoj, ljudski kapital i edukaciju nalik onoj u Leuvenu (Belgija), otvorenost, toleranciju i povjerenje kao Glasgow (Velika Britanija), lokalnu i međunarodnu povezanost poput Utrechta (Nizozemska) te kvalitetu upravljanja jednog Kopenhagena (Danska).

Više o istraživanju na portalu teatar.hr i u službenom izvješću.