Iako je Hrvatska otkazivanjem svog nastupa na Svjetskoj izložbi EXPO 2015. u Milanu propustila priliku za svoju svjetsku promociju te za značajnu kulturnu i robnu razmjenu, čini se da se ostvaruje 'prijetnja' zagrebačkog gradonačelnika, koji je još prije ljeta, kada je to djelovalo neizvedivo pa i smiješno, najavio samostalnu prezentaciju Zagreba na toj manifestaciji
Kako je tportalu potvrđeno u Gradu Zagrebu, Zagreb će doista tijekom rujna i listopada predstaviti svoje turističke, gospodarske i kulturne potencijale na Svjetskoj izložbi EXPO 2015. u Milanu, koja se ove godine bavi značajnom temom 'Prehranjivanje planeta, energija za život'.
To je dogovoreno na sastanku između zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i glavnog tajnika Svjetske izložbe EXPO 2015. Brune Pasquina, koji je održan 11. kolovoza u Milanu. Kako nam je rečeno, o 'detaljima prezentacije Zagreba i eventualno drugih županija na izložbi EXPO 2015. javnost će biti na vrijeme obaviještena'.
Kao što je poznato, nastup Hrvatske na Svjetskoj izložbi EXPO 2015. u Milanu Vlada je odbila s obrazloženjem da zbog troškova sanacije poplava u Slavoniji ne može izdvojiti potrebna sredstva u iznosu od najmanje 1,7 milijuna eura (bez gradnje vlastitog paviljona) za prezentaciju naše zemlje na toj izložbi. Navodno je Italija neslužbeno ponudila nižu cijenu, odnosno, mogućnost da snosi dio troškova, no to nikada nije službeno potvrđeno. Unatoč suosjećanju s poplavljenim stanovnicima Slavonije, taj stav Vlade izazvao je oprečne reakcije u javnosti.
Svi su se složili s nužnim mjerama štednje, međutim, u gospodarskim i kulturnim krugovima smatralo se da se taj novac mogao i trebao pronaći, osobito zato što Hrvatska itekako ima što pokazati na zadanu temu hrane i ekološkog uzgoja. Naime, takve i slične svjetske izložbe odavno su prerasle svoju primarnu kulturnu funkciju i pretvorile se u manifestaciju od koje svaka zemlja ima i dugoročno velik turističko-gospodarski efekt. Osim toga, poznato je da se kultura u EU danas tretira kao poluga razvoja, a ne kao potrošnja, i da je trenutačno u Europi iznimno velik utjecaj kulturnih i kreativnih industrija na gospodarski rast svake zemlje.
Važno je reći da se Hrvatska nije promovirala ni na prošlom EXPO-u u Južnoj Koreji, prekinuvši time tradiciju od 160 godina sudjelovanja na tim manifestacijama. U mediteranskom paviljonu, gdje je Hrvatska trebala predstaviti svoje bioraznolikosti, zdravu hranu, ulje, gastronomiju i enologiju, našle su se gotovo sve članice EU-a, ali i Crna Gora, Srbija i Slovenija. Doduše, na izložbi EXPO u Milanu ne sudjeluju ni Švedska, Finska, Danska, Portugal, Cipar i još neke zemlje, no kako se radi o izložbi u Italiji, dakle, prvoj takvoj izložbi u Europi u zadnjih 15 godina, i to vrlo blizu Hrvatske, opći je stav bio da je Hrvatska propustila izuzetnu priliku za svoju promociju i svoj turizam.
Naime, u Milanu izlaže više od 140 zemalja, a procjenjuje se da će EXPO 2015. u šest mjeseci posjetiti oko 20 milijuna posjetitelja te dobiti velik medijski prostor i reklamu u cijelom svijetu. Što se tiče naše zemlje, preneseni su medijski napisi s naslovima 'Hrvatska okrenula leđa EXPO-u' ili 'Hrvatska ostaje kući'. Doduše, Hrvatska se kasnije predstavila na brzinu organiziranom izložbom fotografija u nekoj ulici 'Hrvatska iz zraka', valjda nakon što je uvidjela svoj briljantni kiks.
Iako se već godinama zemlje sudionice na izložbama EXPO natječu u spektakularnosti i pompoznosti, činjenica jest da ti nastupi imaju velik kulturni, turistički i gospodarski efekt, a u nekim slučajevima benefiti mogu biti puno veći od ulaganja. Primjerice, Nizozemska je u svoju prezentaciju na Svjetskoj izložbi EXPO 2005. u Japanu uložila oko 35 milijuna eura, a vratilo joj se kroz povećane investicije, trgovinsku razmjenu te turizam u vrijednosti od 350 milijuna eura.
Benefiti od nastupa Hrvatske na izložbama EXPO itekako su vidljivi: primjerice, nakon nastupa Hrvatske 2005. u Aichyju u Japanu te kasnije 2010. u Šangaju u Kini, porastao je u tim zemljama interes za našu zemlju, što se dovodi u direktnu vezu s prezentacijama Hrvatske na izložbama EXPO. Statistike pokazuju da se broj japanskih turista udvostručio - povećao se za 98 posto, na tamošnje tržište plasirana je kravata Croata, a u tu zemlju Hrvatska je počela izvoziti i izvorsku vodu Jana. Prezentaciju Hrvatske u Šangaju u Kini, u improviziranom paviljonu, dakle, ne u sklopu serioznog projekta, vidjelo je više od 20 milijuna posjetilaca, što se također vrlo pozitivno odrazilo na hrvatski turizam.
Sad treba vidjeti što je pripremio zagrebački gradonačelnik sa svojom ekipom za prezentaciju Zagreba u Milanu: ozbiljni, atraktivni i pamtljivi projekt koji će još čvršće pozicionirati Zagreb na karti Europe ili sklepanu promociju nečega. No možda u ovom slučaju vrijedi ona 'bolje išta nego ništa'.
