Odbor za svjetsku baštinu (World Heritage Committee) potiče zemlje članice na zaštitu prirodnih i kulturnih bogatstava, razmatra nominirana dobra za Popis svjetske baštine, raspravlja izrađivanje planova upravljanja i programa izvješćivanja o zaštiti područja svjetske baštine.

Također, određuje korištenje sredstava Fonda za svjetsku baštinu i dodjeljuje financijska sredstva na zahtjev zemalja članica. Donosi konačnu odluku o upisu dobara na Popis svjetske baštine UNESCO-a, pregledava izvještaje o stanju dobara uvrštenih na navedeni popis te odlučuje o brisanju dobara s popisa.

Sastoji se od 21 zemlje članice i sastaje se najmanje jedanput godišnje. Članice Odbora biraju se na svakoj Općoj skupštini UNESCO-a. Ti izbori spadaju u najteže izbore UNESCO-ovih tijela zbog iznimnog interesa zemalja članica, stoga se poduzimaju intenzivne pripreme i lobiranje i do par godina unaprijed.

Mandat članova Odbora traje šest godina. Međutim, kako bi se osigurala adekvatna predstavljenost i rotacija, Opća skupština poziva države stranke da dobrovoljno skrate mandat svojih predstavnika od šest na četiri godine i da odustanu od kandidiranja istog kandidata dva puta uzastopce.

Dosad su u Odboru sjedili predstavnici Alžira, Kambodže, Kolumbije, Estonije, Etiopije, Francuske, Njemačke, Indije, Iraka, Japana, Malezije, Malija, Meksika, Katara, Ruske Federacije, Senegala, Srbije, Južne Afrike, Švicarske, Tajlanda i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Svake dvije godine biraju se nove članice odbora. Ove godine vođena je vrlo neizvjesna bitka između 22 zemlje kandidatkinje za 12 slobodnih mjesta.

'Našim radom u Odboru želimo prije svega doprinijeti očuvanju i zaštiti već upisanih dobara na Popisu, prepoznavanju novih i iznimnih dobara koja tek trebaju biti upisana na popis, poticanju prekogranične suradnje te promicanju ujednačenog popisa svjetske baštine.

Rad na toj iznimno zahtjevnoj i uspješnoj kandidaturi za Odbor zahtijevao je blisku koordinaciju s resorima kulture, vanjskih poslova, zaštitom prirode kao i mnoge razgovore, dogovore i razmjene podrški.

Izbor Hrvatske u ovakvo stručno međuvladino tijelo koje odlučuje o baštini svijeta, još je jedna potvrda naše izvrsnosti u području zaštite prirodne i kulturne baštine, ali i visokog ugleda koji uživamo u UNESCO-ovim stručnim tijelima u području međunarodne kulturne suradnje', priopćili su iz Ministarstva kulture

Hrvatska do sada na Popisu svjetske baštine ima sedam dobara: Dubrovnik - stari grad (1979. godine), Split - povijesna cjelina s Dioklecijanovom palačom (od 1979. godine), Trogir - povijesni grad (od 1997. godine), Poreč - episkopalni kompleks Eufrazijeve bazilike (od 1997. godine), Šibenik - katedrala sv. Jakova (od 2000. godine), Nacionalni park Plitvička jezera (od 1979. godine) i Starigradsko polje na Hvaru (od 2008. godine).

Više o UNESCO-u i Odboru za zaštitu svjetske baštine potražite na stranicama Ministarstva kulture