'Hrvatski državni arhiv je mjesto čuvanja kolektivne memorije i nacionalnog identiteta, temeljni kamen na koji se uvijek možemo pozvati', istaknuo je Dinko Čutura, ravnatelj Arhiva.　

Po njegovim riječima, Dan Hrvatskog državnog arhiva, koji se obilježava 10. listopada, na datum kada je 1913. arhivski materijal prenesen u zgradu na Marulićevom trgu, nije samo prilika da se javnost upozna s tom građom, nego još jedan način da se pokaže da je zadaća Arhiva da služi javnosti.　

Podsjetio je da HDA, kao središnja i matična arhivska ustanova, istražuje i čuva skoro 30 tisuća dužnih metara gradiva od 10. stoljeća do danas, koji su raspoređeni u skoro dvije tisuće arhivskih fondova i zbirki, a nastali radom hrvatskih državnih, kulturnih i znanstvenih ustanova i pojedinaca.　

Čutura je najavio i aktivnu budućnost Arhiva, a prioriteti su izgradnja spremišta u Kerestincu, gdje bi se smjestilo deset tisuća dužnih metara gradiva, a ubuduće i više, uspostava digitalnih arhiva i afirmacija arhiva kao mjesta istraživačkog rada. 'Jedan od glavnih ciljeva je unaprijediti usluge i sadržaje namijenjene korisnicima i posjetiteljima', naglasio je.　

Međunarodni projekt co:op (Community as opportunity - Zajednica kao prilika) koji je, sa željom da uključi zajednicu u istraživanje arhivskog gradiva, pokrenulo sedamnaest europskih ustanova, predstavio je njegov voditelj Ladislav Dobrica.

Utemeljen na ideji da bi znanje dostupno u arhivima trebalo pridonijeti obrazovanju budućih naraštaja stručnjaka koji će raditi na očuvanju naše kulturne baštine, projekt nastoji povezati zajednicu s arhivima. Primjerice, učenici osnovnih i srednjih škola istražuju gradivo uz samostalno osmišljavanje dodatnih scenarija koji upotpunjuju posjet arhivima, a jedan od takvih filmova prikazan je i na današnjoj svečanosti.　

Dobrica je rekao i kako se zajednica i arhiva mogu povezati kroz Topoteke, galerije slika povezane s određenim zemljopisnim područjem, što omogućuje posjetiteljima pronalazak specifičnosti povezanih s određenim krajem i pristup gradivu koje se obično ne može pronaći u arhivima.　

Najavio je da će, uz redovite aktivnosti zajedničke svim partnerima, Hrvatski državni arhiv organizirati završni festival projekta koji će se održati u studenome iduće godine.

Pionir hrvatskog autorskog filma

U središtu ovogodišnjih događanja vezanih uz Dan arhiva je doajen hrvatske filmske umjetnosti Oktavijan Miletić, kojemu se ove godine obilježava 115 godina rođenja i 30 godina od smrti.　

Tim povodom filmski arhivist Juraj Kukoč je održao predavanje 'Oktavijan Miletić, pionir hrvatskog autorskog filma', a otvorena je i izložba 'Oktavijan Miletić do Lisinskog', koja prikazuje njegov život do snimanja prvog hrvatskog zvučnog dugometražnog filma 'Lisinski' 1944.

Kukoč je objasnio zašto se Miletića naziva 'pionirom hrvatskog autorskog filma', iako je i prije njega u Hrvatskoj postojao solidan broj autora nijemog amaterskog filma. 'Miletić sigurno nije prvi hrvatski redatelj ili snimatelj, no dobio je tu titulu jer je radio filmove u kojima se izrazito osjeća utjecaj njegove vizije i osobnosti', ustvrdio je.

Po Kukočevim riječima, dok su drugi samo bilježili stvarnost ili snimali po želji producenata, on je bio 'sam svoj majstor' i do njegove pojave nije bilo tako zaokruženog i ambicioznog opusa.　

'Već su njegovi raniji radovi imali prepoznatljiv autorski pečat i odražavali njegov pristup životu - humor, zaigranost i ironiju. Osobito je volio ismijavati dramatičnu ozbiljnost kakva je prikazivana u ostalim filmovima', napomenuo je.　

Miletićev život i rad predstavljeni su na izložbi u auli Arhiva, putem desetak panoa o njegovu životu od najranijeg djetinjstva, njegovih osobnih predmeta i filmske dokumentacije te filmske tehnike, s obzirom da je bio i veliki inovator. Izloženi su, među ostalim, kamera, stativ, trokut kolica za vožnju kamere, stolni laboratorij za razvoj filma, jedinstveni predmeti koje je on prilagođavao svojim potrebama, a nerijetko ih i u potpunosti sam izrađivao.

'Izložbom smo posjetiteljima nastojali podjednako približiti Miletićev privatni i profesionalni život', rekla je Kristina Nosković, koja je s Kukočem autorica izložbe.

'Mala poduzetnica u velikoj blokadi'

Miletić će biti i u središtu predavanja 'Oktavijan Miletić i filmski otpor kinematografiji Josepha Goebbelsa' Daniela Rafaelića, filmskog arhivista, kritičara i filmologa, ravnatelja Hrvatskog audio-vizualnog centra, koje će se održati 11. listopada.

Isti dan na programu je i monodrama 'Mala poduzetnica u velikoj blokadi', nastala prema tekstu Romane Rožić, u režiji i izvedbi Ane Katulić.

Program Filmski četvrtak, u suradnji s Jugoslavenskom kinotekom prikazat će rijetko viđene Miletićeve namjenske filmove, uključivši cjelovitu verziju dokumentarca 'Od Zagreba do Raba' (1937). Bit će tu i njegovi filmski žurnali 'Zora magazin', te dokumentarac 'Motorni voz' iz 1938.

Hrvatsko izdanje 'Priručnika za katalogizaciju pokretnih slika Međunarodne federacije filmskih arhiva' predstavit će se 13. listopada, a slavljenički program zaključit će Dan otvorenih vrata 14. listopada, uz prigodnu prodaju izdanja, replika i suvenira HDA, organizirat će se obilasci zgrade te Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju i Središnjeg fotolaboratorija, kao i stručno vodstvo izložbe o Miletiću te projekcije njegovih filmova.　

U okviru današnje svečanosti dodijeljeno je i petnaestak zahvalnica kojima se HDA odužuje darovateljima arhivskoga gradiva u proteklih godinu dana.