Vlast bi trebala zauzeti jasnu strategiju prema kulturi čitanja i knjizi te stvoriti ozračje da je knjiga poželjan proizvod, poručuju predstavnici Knjižnoga bloka na međunarodnoj radionici o nakladništvu na kojoj su njemački stručnjaci iz područja nakladništva i knjižarstva te vodeći ljudi frankfurtskoga i leipziškog sajma knjiga kolegama iz Hrvatske i zemalja regije predstavili modele, trendove i pozitivna iskustva.
Važno je da se sintagma o društvu znanja konačno pretoči u djelo, u čemu ključnu ulogu ima vlada, izjavio je za HinuSeid Serdarevićiz Knjižnoga bloka koji je organizirator te trodnevne radionice u suradnji s europskom mrežom za promicanje književnosti i knjiga "Traduki", "Goethe-Institut Kroatien", Frankfurtskim sajmom knjiga, Leipziškim sajamom knjiga i Udrugom "Kurs".
Istaknuo je kako društvo znanja nije moguće bez čitanja te da zabrinjavaju najnoviji podaci koji govore da Hrvati čitaju ispod europskog prosjeka. "Dok se ne provede sustavna kampanja čitanja i poticanja čitanja u svim dobima, stvari se ne mogu promijeniti", rekao je Serdarević i dodao da bi vlasti u taj projekt morale uložiti relativno malu svotu koja će se višestruko vratiti za tri do pet godina. Bitno je stvoriti ozračje da je knjiga poželjan proizvod, zaključio je.
Smatra kako je najvažnije postavljanje pravnih temelja, povjerenja unutar struke i između autora, nakladnika i knjižara. "Bez toga ova struka, kao i knjiga koja je ugrožena, ne može dugoročno opstati", istaknuo je Serdarević. Zauzeo se za uvođenje javne agencije za knjigu te istaknuo da su subvencije za knjigu nužne, ali uz strože, bolje i jasnije kriterije potpore.
Serdarević misli da se iz njemačkih iskustava i modela može gotovo sve primijeniti. "Pitanje je volje sudionike na tržištu, samoga ceha", rekao je i dodao da ćemo se, prihvati li ceh modele u kojima zapadna Europa posluje već desetljećima, naći u situaciji kada svi na tržištu knjiga dobivaju.
Nenad Bartolčić (Knjižni blok/Moderna vremena Info) također misli da bi vlast morala zauzeti jasnu strategiju prema kulturi čitanja i knjizi. Drži da bi se trebala uspostaviti komunikacija između ministarstava kulture i znanosti koje godinama nema te da se uz zajedničku sinergiju lokalnih uprava i ministarstava treba potaknuti izgradnja knjižarske mreže. Predložio je inicijativne pulove koji će aktivno pregovarati s državnim institucijama i predlagati rješenja.
Zadnjega dana međunarodne radionice, na kojoj sudjeluju i nakladnici i knjižari iz Slovenije, Srbije, BiH, Makedonije i Kosova, o organizaciji i važnosti Sajma knjiga u Frankfurtu govorio je direktor međunarodnog odjela Frankfurtskog sajma knjiga i član poslovne uprave tog sajma Tobias Voss
Direktor Leipziškog sajma knjiga Oliver Zille govorio je o važnosti tog sajma za nakladnike i autore iz jugoistočne Europe te upozorio na globalni problem nečitanja knjiga, koji je prisutan i u Njemačkoj. Kazao je kako je taj sajam zainteresiran za mlađe autore i naveo primjer Ede Popovića, čija su djela prevođena u Njemačkoj.
