Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici usvojila Zaključak o pružanju pomoći Francuskoj u obnovi katedrale Notre-Dame u Parizu nakon oštećenja koja su nastala u razornom požaru, a kao znak solidarnosti ali i zahvale za pomoć koju je europska, a posebno francuska javnost pružila Hrvatskoj nakon razaranja kulturne i sakralne baštine tijekom Domovinskog rata.
Ministarstvo kulture donosi osvrt Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture koji se temelji na intenzivnim konzultacijama stručnjaka provedenim tijekom protekla tri dana:
Razaranje kao i stvaranje kulturnih dobara prati čovječanstvo onoliko koliko i traje samo čovječanstvo. Kulturna dobra emanacija su ljudskog duha te traju onoliko koliko traje bilo koji oblik čovjekovog stvaranja u odnosu na raznovrsnost njegova postojanja. Nažalost, kulturna dobra trajno i stalno su bila izložena propadanju pa i nasilnom razaranju prirodnim, elementarnim nepogodama ili ljudskim čimbenikom u ratnim razaranjima.
vezane vijesti
Još uvijek nije poznati uzrok požara koji je zadesio katedralu Notre Dame. Ali bez obzira na uzrok, opseg i vrsta razaranja na ovom spomeniku mogu se usporediti s onim oštećenjima ili razaranjima u ratnim prilikama. Hrvatska ima nedavno i vrlo bolno iskustvo upravo u takvom, namjernom oštećivanju i razaranju svih vrsta kulturne baštine, a posebno one graditeljske. Kod nas se reagiralo, brzo i dobro organizirano već u pripremi očuvanja kulturnih dobara, pred samu agresiju, a nastavilo u procjenama ratnih šteta koje su često puta bile i usmjeravajući čimbenik u obnovi.
Obnova je bila nadasve etički motivirani odgovor na zlo razaranja kulturnih dobara kao djela prvorazrednog nacionalnog identiteta i odvijala se u iznimno dobroj organizaciji, uz inzistiranje na poštivanju najviših stručnih standarda i evidentnoj učinkovitosti. Uprava za zaštitu kulturne baštine i Hrvatske restauratorski zavod bili su jezgra učinkovite obnove, a s ponosom možemo istaknuti da je obnova obavljena dostojanstveno i na najvišoj strukovnoj razini, iako još nije u cijelosti gotova.
Ističemo primjer urbane obnove Dubrovnika koji je prema službenom stajalištu UNESCO-a određen kao najbolja poslijeratna obnova u svijetu. Obnova je bila kompleksan i zahtijevan posao koji je pretpostavljao sve vrste baštine od katedrala, utvrda, samostana, crkava, muzeja, i riznica do svakovrsnog pokretnog inventara, a prema izvješću Državne komisije za utvrđivanje ratne štete ukupno je bilo oštećeno 2.259 nepokretnih kulturnih dobara od kojih je ukupno više od 400 sakralnih.
Hrvatska je u poslijeratnoj obnovi stekla vrlo veliko iskustvo, posebno dvije već navedene institucije: Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i Hrvatski restauratorski zavod. U obnovi su osim njih sudjelovale i znanstvene ustanove, specijalizirani fakulteti pa i za to opremljene i osposobljene tvrtke, od projektnih, arhitektonsko - konstruktorskih do građevinskih izvođača kao i brojne međunarodne organizacije. Hrvatska je u obnovi svesrdno prihvatila međunarodnu pomoć više država specijaliziranih stručnjaka najviše svjetske razine.
Time su naši stručnjaci i institucije značajno profitirali stekavši nove spoznaje i saznanja u očuvanju, a posebno u obnovi ugrožene baštine u izvanrednim okolnostima. Koristeći upravo iskustvo poslijeratne obnove, hrvatski stručnjaci u očuvanju kulturne baštine sudjelovali su u obnovi kulturnih dobara i izvan Hrvatske, posebno na onim dobrima koja su na sličan način i stradala: između ostalih u Bosni i Hercegovini na cjelovitoj obnovi crkve sv. Ive u Podmilačju te na mostu u Mostaru; u Sloveniji na restauraciji fresaka u katedrali u Ljubljani, na obnovi Minoritske crkve u Ptuju i dvorca Reichenburg te u Italiji nakon razornog potresa u L'Aquili. Predloženu pomoć Hrvatske Vlade treba upravo u tom kontekstu i tumačiti te očekivati eventualne prijedloge odgovarajućih francuskih institucije o opsegu i vrsti pomoći, a na što ćemo svakako i na odgovarajući način i reagirati.
