U epskom portretu indijske moderne povijesti, romanu slavnog spisatelja Salmana Rushdieja, opisano je indijsko društvo nakon proglašenja neovisnosti, a autorovo 'ljubavno pismo Indiji' u zadnjih nekoliko tjedana ponovno ga je dovelo u centar kontroverznih zbivanja.

Na filmskoj premijeri u Torontu održanoj ovog vikenda, redatelj Deepa Mehta otkrio je da nije uspio pronaći indijskog distributera za prikazivanje.
'Salman je često govorio da je taj roman njegovo ljubavno pismo Indiji. Mislim da film odražava tu ljubav. Bilo bi šteta da nesigurni političari uskrate Indijcima da sami odluče što misle o filmu i što bi njima značio', izjavio je indijsko-kanadski redatelj u časopisu Hindustan Times.

'Djeca ponoći' objavljena su 1981: opisuju život dječaka s magičnim moćima, rođenog u trenutku kad je proglašena indijska nezavisnost 1947. Impresivan opis sljedećih 30 godina indijske povijesti i socijalnih promjena donio je Rushdieju prestižnu nagradu Booker. Međutim, pejorativan portret premijerke Indire Gandhi donio mu je sudske optužbe za klevetu.

Producenti nisu ni tražili dozvolu za snimanje u Indiji, već su produkciju odveli u Šri Lanku. Film uskoro očekuje premijera u 40 zemalja.

Film prati naraciju originalnog romana i uključuje nelaskave portrete vrhovnih indijskih političkih figura. Društveni komentatori smatraju da je nedostatak interesa za film podbačaj indijske demokracije:

'Jako smo oprezni kad je riječ o naznakama politike u filmovima, a svaka sličnost s političarima predstavlja velik problem. U snažnoj demokraciji takvi bi postupci bili izvedivi', objasnio je Shubhra Gupta, cijenjeni filmski kritičar.

Rushdiejev roman 'Sotonski stihovi' iz 1988. i dalje je zabranjen u Indiji. U siječnju, 65-godišnjem piscu zabranili su dolazak na književni festival u Jaipuru zbog protesta indijskih muslimanskih fundamentalista. Incident je provocirao medijske zahtjeve za slobodom govora i oštru kritiku sadašnje vlade.

Nakon distribucije filma 'Djeca ponoći', ovaj mjesec izlaze i Rushdiejevi memoari. Sunday Times prenosi da Rushdie, koji o sebi u memoarima piše u trećem licu, opisuje kako je boravio u različitim sigurnim kućama diljem Engleske nakon što je ajatolah Homeini izrekao fetvu zbog vrijeđanja islama u djelu 'Sotonski stihovi'.