Roman je upravo objavljen u izdanju nakladnika Meandarmedije, čiji je glavni urednik Branko Čegec istaknuo kako je riječ o "ljubavnom romanu koji to zapravo nije". "Pred nama je roman koji je u mnogočemu sve suprotno od onoga što je sugerirano naslovom: on je naslovljen 'Ljubavni roman' baš zato da ne bi bio ljubavni. On je onoliko ljubavni koliko je danas uopće moguće govoriti o temama ljubavi u socijalnom kontekstu", kazao je Čegec na predstavljanju u Vinyl baru.

Na odsustvo ljubavi u romanu, koji naslovom sugerira njezinu prisutnost, osvrnula se i prevoditeljica i književna kritičarka Jagna Pogačnik. "Od prvih je stranica jasno da to nije klasičan ljubavni roman, njegova je priča smještena u hrvatsko sada i ovdje, čime dobiva konture socijalnog romana u kojemu Sajko progovara o užasu hrvatske posttranzicije. Sajko lomi ljubavni roman, koji to više nije u klasičnom smislu, a time nagriza ne samo žanr ljubavnog romana, nego i ljubav samu koja je u srži priče", kazala je Pogačnik.

U kontekstu priče jasno se prepoznaju političke, ekonomske i kulturološke reference konkretno vezane uz hrvatsku zbilju, napomenula je Pogačnik. "Taj kontekst ima tako jake silnice koje posve uništavaju svaki oblik normalnog prosječnog života kakav se njezini junaci – dvoje nezaposlenih mladih ljudi s tek rođenom bebom – trude živjeti", dodala je.

"Ono što je važno je tko su junaci te priče: ona i on su žena koja je mogla biti glumica, ali se mora brinuti za dijete i raditi poslove koji su u funkciji marketinga, a on je čovjek koji bi mogao biti pisac i novinar koji to samo povremeno radi. No, ekonomske prilike i njihovo nepristajanje na određene kompromise dovodi ih u stanje kad se nalaze na potpunome rubu. Taj se rub pred kraj romana naprosto mora prekoračiti i oni moraju zakoračiti u nekakav metaforički bezdan, što je ono što im u tom trenutku jedino preostaje", kazala je nadalje Pogačnik.

Roman je strukturiran monološki, a dijelom funkcionira i kao žanr socijalnoga romana: u njemu su razni aspekti hrvatskoga društva, sjajno iskušani na primjeru jedne mikrozajednice za koju od početka znamo da je imala šansu i da je mogla biti sretna, samo da je sve bilo drugačije", zaključila je.