Retrospektivna izložba Vlasta Delimar "To sam ja" svrstana je na stranicama on-line magazina "Artischok" među deset najboljih svjetskih izložbi protekle godine, izvijestio je zagrebački Muzej suvremene umjetnosti, gdje je ta izložba bila postavljena prošle godine.
Miguel Lopez iz Lime, nezavisni kustos i istraživač umjetnosti, jedan od anketiranih za taj magazin na svojoj je ljestvici deset najupečatljivijih izložbi prošle sezone retrospektivi Vlaste Delimar dodijelio drugo mjesto, stavivši je ispred 31. izdanja središnjeg južnoameričkog biennala suvremene umjetnosti u Sao Paulu, ističe se u obavijesti MSU-a. Biennalu je dodijelio treće mjesto, a vodeće mjesto pripalo je monografskoj izložbi američkog slikara Kerryja Jamesa Marshalla, realiziranoj u muzeju suvremene umjetnosti M HKA u Antwerpenu.
Lopez je ocijenio kako je riječ o iznimnoj i razotkrivajućoj retrospektivi umjetnice koja još uvijek nije dovoljno poznata, a čija se umjetnost "odvija na razmeđi pornografije, spolne teatralnosti, kritike religije i osnaživanja ženske seksualne autonomije uz visoku dozu iskrenosti i humora".
Prva retrospektivna izložba Vlaste Delimar "To sam ja", predstavila je trideset pet godina njezina rada, a tom prigodom Delimar je, od polovice svibnja protekle godine u živjela i radila u MSU sto dana.
Jedna od najvažnijih predstavnica 'body arta' u Hrvatskoj, umjetnošću se bavi od kraja sedamdesetih, kada je postkonceptualistička scena u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji bila u punom intenzitetu. Svoj opus gradi pod utjecajem Grupe šestorice autora i umjetnika koji su se okupljali oko alternativnog radnog i izložbenog prostora Podroom, te kasnije galerije Proširenih medija. Formalno obrazovanje odbacuje kao nedostatno i konzervativno, a s tradicionalnim raskida usmjerivši se na akcije, hepeninge i performanse izvan galerijskih prostora u izravnom kontaktu s publikom.
Krajem sedamdesetih počinje suradnju i emotivnu vezu sa Željkom Jermanom, propitujući muško-ženske odnose i približavajući se publici akcijama izvan galerijskog prostora. U radovima iz osamdesetih, koji uključuju fotografiju, kombinirane tehnike i medije, instalacije i performanse, ispituje status žene kao društvenog i kreativnog bića, odnosno njezine mnogostruke uloge kao domaćice, majke, umjetnice, ljubavnice.
Početkom novog stoljeća napravila je niz akcija s Milanom Božićem 'Provesti noć' u napuštenim, ali kulturno vrijednim povijesnim prostorima. Među njezinim najpoznatijim performansima je 'Lady Godiva' iz 2001.
Nakon zagrebačke izložbe u manjem opsegu njezina je retrospektiva u listopadu prošle godine predstavljena u Muzeju suvremene umjetnosti Metelkova u Ljubljani, pod nazivom "Zrela žena".
