Časopis Jacobin je od svojeg osnivanja u rujnu 2010, od opskurnog online magazina izrastao u ključni poligon artikulacije lijevih ideja i radikalne kritika kapitalizma, zahvaljujući, između ostaloga i povezivanju s pokretom Occupy. Danas je to i tiskani časopis 'za kulturu i polemike', kako glasi službeni moto, u kojem objavljuju imena poput filozofa Slavoja Žižeka, teoretičara Antonija Negrija i mnogih drugih
Bhaskar Sunkara je danas 23-godišnjak i zvijezda u usponu na međunarodnoj marksističkoj sceni, zahvaljujući časopisu koji je skoro pa slučajno pokrenuo 2010. godine. Tada je Sunkara zbog bolesti bio na pauzi od studija na Sveučilištu George Washington te je odlučio ostvariti svoj mladenački san – pokrenuti online časopis koji bi širokim masama približio neomarksizam. Kako je u međuvremenu rekao Bhaskar Sunkara u intervjuu za The New York Times, bio je 'dovoljno inteligentan da nešto tako pokrene, ali i dovoljno glup da misli da će uspjeti'.
Zahvaljujući svojem 'blaženom neznanju', kako je rekao Sunkara, u rujnu 2010. je lansiran online časopis Jacobin, koji je u malo više od dvije godine postojanja dobio i svoje tiskano izdanje te odličnu reputaciju kao mjesto razmatranja aktualnih tema iz marksističke perspektive ali bez akademskog žargona. Jacobin online sada mjesečno redovito čitao oko 250 tisuća ljudi, dok se njegovi debeli tiskani tomovi, koji se pojavljuju svaka četiri mjeseca, prodaju u više od dvije tisuće primjeraka, što je za magazin posvećen kulturi i polemici popriličan uspjeh. Relevantnost časopisa Jacobin u američkom kontekstu je i time veća jer pokazuje da socijalizam ne mora biti psovka ili uvreda, kako se većinom koristi u tamošnjem javnom diskursu, pa se predsjednika Baracka Obamu – inače za europske standarde umjerenog konzervativca – redovito naziva socijalistom.
U međuvremenu je Bhaskar Sunkara diplomirao, ali i postao mlada intelektualna zvijezda američke radikalne ljevice, koju se poziva i na TV da komentira aktualne događaje. Jacobin je pak postao široko citiran kao časopis koji naročito mladim generacijama približava marksizam, ali oslobođen paradigmi hladnog rata i prijašnjih ljevičarskih pokreta. Uz svima razumljive i pronicljive analize aktualnih događaja i lijevih politika, Jacobin se odlikuje i satiričkom oštricom te tekstovima koji ne prezaju ni od duhovitih uvreda.
Među poznatijim naslovima dosad objavljenim u Jacobinu svakako je radikalna analiza konzervativnosti američkog Ustava, objavljena pod naslovom 'Burn the Constitution' odnosno 'Spalimo Ustav' Setha Ackermana, a mnoge je oduševio i članak naslovljen 'Zombie Marx' Mikea Beggsa, u kojem se kritizirala marksistička ortodoksija u ekonomskim pitanjima. Ipak, Jacobin se proslavio zahvaljujući panelu organiziranom u New Yorku samo tri tjedna nakon što je započeo pokret Occupy Wall Street, na kojemu se raspravljalo o tome što bi pobuna protiv banaka mogla donijeti. Nakon toga je Jacobin počeo demonizirati ultradesničarski radijski voditelj Glenn Beck, što je ispalo kao odlična reklama za časopis i urednika Sunkaru.
Od tada su se u Jacobinu pojavili i tekstovi intelektualnih zvijezda ljevice, poput Slavoja Žižeka i Antonija Negrija, ali i manje poznatih, a vrlo interesantnih autora i autorica, kojima bi baš Jacobin mogao biti platforma za veće priznanje.
